LABINSKE ISKRICE: Dokle zbog pitke vode u 19. stoljeću?

LABINSKE ISKRICE: Dokle zbog pitke vode u 19. stoljeću?

7.11.2008. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Politika

U emocijama nabijenom govoru na Općinskom vijeću u povodu Dana općine raški načelnik Josip Knapić je spomenuo da se gotovo cijela Labinšćina opskrbljuje pitkom vodom s njihovih izvora, ali da je žalostno da kvalitetni sustav vodovoda nema desetak kuća u selu Kokoti, koje se nalazi nadomak samog izvora. Govorio je i o turističkim Ravnima i okolnim selima na području raške obale, koja također nema vodovodnu mrežu, ali je pritom zaboravio navesti da pola mjesta Svete Marine, koji ima autokamp s oko tisuću mjesta, nema također pitke vode. Podsjećajući da su sve to vrlo skupa ulaganja, za koje Općine Raša s proračunom od najavljenih 15 milijuna kuna, očito nema dovoljno novca, Knapić je ipak pokušao navesti vodu na svoj mlin kada je govorio o Kršćinu.

Lokalitet je to nedaleko od sela Crni, nešto ponad prometnice Labin-Ravni, gdje su već počeli pripremni građevinski radovi za gradnju naselja vila s bazenima, uz što se spominje ime nekadašnjeg vrlo moćnog političara, a sada građevinskog poduzetnika Ivića Pašalića. Gradnja tog turističkog naselja će prema Knapićevim riječima biti višestruko korisna jer će se do njega potegnuti vodovod, a i proširiti sadašnja vrlo uska i pogibeljna prometnica. Bio bi to, pokušao je poentirati raški načelnik, još jedan korak bliže izgradnji vodovoda do Ravni, čiji brži turistički razvoj sputava upravo nepostojeća vodovodna mreža i loše prometnice.

Kamo sreće za Labinšćinu da je problem vodoosprbe lociran isključivo na to područje, da se s istim problemima pri kraju prvog desetljeća 21. stoljeća još ne sukobljavaju stanovnici sela Veli Kosi i Prtlog na području Grada Labina te cijeli obalni pojas od Brestove prema Plominu na području Općine Kršan.

Prostrana su to područja neposredno uz samo more, desetljećima zapostavljana zbog čega su doživjela veliki populacijski pad, čije se negativne posljedice mogu tek ublažiti, ali ne u ukloniti. Nije li to stanje tuga za cijelu Labinšćinu, sve prepoznatljiviju po visokim dimnjacima, zagađivanju i velikom profitu tih vlasnika postrojenja, ali sramota za izabrane lokalne i regionalne političare, koji dosad nisu ni pokušali promisliti zajednički recept za bijeg iz 19. stoljeća?

Da je i na Labinšćini još uvijek omiljen i popularan Damir Kajin dio svoje energije u Hrvatskom saboru potrošio na upoznavanju javnosti s tim problemom nerazvijenog dijela istočne Istre, umjesto stalnog dokazivanja o super razvijenoj županiji, da su o tome više i upornije govorili, ali i činili lokalni čelnici - od aktualnih Knapića, Demetlike do Kontuša, teško je vjerovati da bi voda sa špine u spomenutom dijelu ovog dijela Istre bila nešto što se još uvijek može samo - sanjati!

Predizborna utrka pred skore lokalne izbore već se vodi na ovakav ili onakav način, vladajući nastoje iskoristiti svaku prigodu da svoje glasače uvjere da rade odlično, gotovo ko švicarske urice i isključivo u njihovu korist.

Hoće li ti isti građani, koji se najčešće zadovoljavaju javnom rasvjetom ili komadom asfalta pred svojom kućom, uspjeti od tih istih političara konačno izvući konkretan prijedlog kako takorekuć odmah ispraviti veliki i stari dug prema tom dijelu nekada rudarske i industrijske Labinšćine, čime se otvaraju vrata bržeg razvoja cijelog kraja?

Hoće li istodobno još uvijek šutljiva i neprepoznatljiva oporba sama ponuditi rješenje problema i time šansu da zadobije povjerenje tih istih birača, ili će kao kao nekada oporbeni SDP u posljednje dvije godine kao dio koalicijske vlasti, više razmišljati kako se dokopati njihovih pozicija i privilegija koja ona sa sobom donose u ovako ustrojenoj  hrvatskoj državi? (M. Milevoj)

 

Foto:  U Ravnima je voda glavna kočnica razvoja ovog dijela Istre

Općina Raša Pino Knapić vodoopskrba Marijan Milevoj Labinske iskrice Ravni

Remax Labin