Labinska republika, treći put

30.5.2014. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Kakva je veza između poplava koje su pogodile Slavoniju i odluke starogradskih obrtnika u Labinu da u znak protesta zbog naplate parkiranja na parkiralištu Rialto svoje radnje zatvore na tri dana? Na prvi pogled nikakva, ali ako malo bolje pogledamo vidjet ćemo da se u ponedjeljak dogodilo pravo malo čudo, a to je da su obrtnici bili složni i jedinstveni u svojoj odluci. Njurgali su oni protiv naplate parkiranja i lani, šuškalo se o nekom protestu, ali na kraju se ništa nije dogodilo.

Prije nekoliko godina svoj glas su zbog naplate parkiranja dizali i blokadom ceste prijetili obrtnici na rabačkoj rivi, zatim i brodari zbog novih cijena vezova. I ništa. Ali, ovaj put su jedinstveni u potpisivanju peticije za pola sata besplatnog parkiranja bili i obrtnici oko Trga labinskih rudara, a po svemu sudeći, odlučni su organizirati prosvjed ako im se ne udovolji.

 

Ta promjena u ponašanju ne bi bila moguća bez poplave koja je pokrenula humanitarnu oluju u cijeloj zemlji, pa nacija već dva tjedna vježba udruživanje, organiziranje, jedinstvo i ustrajnost.

Na krilima tog "mi možemo, mi hoćemo" desio se i ovaj starogradski bunt. Nije to ništa novo: seljačke su bune najčešće pokretali oni bistri seljaci koji su na nekom ratnom pohodu skužili kako se vodi vojska i koji su shvatili da gospoda u oklopima nisu tako neranjiva kao što izgledaju. Labinska republika 1921. godine bila je jedan od odjeka Oktobarske revolucije diljem Europe. Jednostavno, bio je to događaj u duhu vremena.

Drugi veliki labinski štrajk rudara, onaj iz 1987. godine bio je presedan koji je najavio početak kraja jednog sustava i države.

Vlasti, naravno, nisu zadovoljne kada se narod buni protiv njihove politike i tu pobunu u pravilu proglašavaju besmislenom. Oni koji su čitali "Rat i mir" sjetit će se da je Tolstoj, koji je bio plemić, pobunu seljaka koja se doista dogodila u vrijeme kada se zbiva radnja romana objasnio time što oni - zamislite! - nisu htjeli uzeti žito koje su im feudalci dali.

Ova pobuna obrtnika, koju radnici, to treba znati, podržavaju, mogla bi ukazivati na to da se klima u društvu, pa čak i u "regionu" općenito - promijenila. Stoga su ciljevi "treće Labinske republike" u drugom planu, važno je da ona predstavlja presedan i da pruža trodnevni demonstracijski efekt koji će građanima poslužiti kao uzor. Je li se društvo doista promijenilo nakon što ga je poplava uzdrmala, vidjet će se prvom prilikom kada sindikati budu pozvali na štrajk.

 

 

R. Selan

 

 

osvrt parkiranje parking labinska republika štrajk ugostitelji naplata parkinga titov trg labin 2000

---