Labin postaje sve stariji i siromašniji

22.12.2007. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Labinjani imaju natprosječne mirovine, ali plaće niže od istarskog i hrvatskog prosjeka. Natprosječna je i stopa nezaposlenosti, ali su po proračunskoj potrošnji po stanovniku još uvijek na začelju u Istri

Da je značenje pojma zdravlja, kako pojedinca, tako i neke sredine, vrlo kompleksno, može se iščitati i iz studije »Slika zdravlja grada Labina«, koju su načinili Labin - zdravi grad i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije. U njoj se posebno analiziraju gospodarske prilike u tom gradu polazeći od spoznaje da one presudno utječu na zdravlje sredine i građana, odnosno njegovu zaštitu. Uostalom, na prosječni životni vijek određene populacije umnogome utječe standard življenja, odnosno gospodarska (ne)razvijenost, a to prožimanje ide dotle da se nezaposlena osoba ne može smatrati potpuno zdravom!
Kako prolaze Labinjani u tom pogledu u odnosu na ostale Istrane? Ukupni proračunski prihodi po stanovniku Grada Labina protekle su godine iznosili 3.926 kuna, što je niže od županijskog prosjeka. Preciznije, Labin se nalazi na 27. mjestu među 39 lokalnih zajednica u Istarskoj županiji, a među gradovima je posljednji! Nešto je bolji njegov položaj kada je riječ o izvornim, poreskim prihodima ostvarenim od poslovne aktivnosti na svom području, po kojima je Labin u Istri na 16. mjestu s 1.954 kune per capita, dok su od deset istarskih gradova iza njega Pazin i Buje.
Ovakvi negativni pokazatelji posljedica su velikog smanjenja gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti u posljednjem desetljeću proteklog stoljeća, kada Labin prestaje biti jedna od najrazvijenijih istarskih sredina. Od 2003. taj se negativni trend prekida, a lani su u pravnim osobama bila 3.842 zaposlena, uz procjenu od još tisuću zaposlenih u privatnom obrtu, ali na cijeloj Labinšćini. Istodobno, umirovljenika je bilo tek nešto manje - 3.200, uz mirovine koje su bile nešto više od hrvatskog prosjeka, na što vjerojatno utječu i malo napumpane penzije prijevremeno umirovljenih rudara.
Takvim se prosjekom, koliko god je to vrlo relativan pojam, ne mogu pohvaliti zaposleni u Labinu, čija je prosječna plaća u ožujku ove godine iznosila 3.716 kuna, što je 18 posto niže od prosjeka u Hrvatskoj i 13 posto niže od istarskog prosjeka. Međutim, stopa nezaposlenosti u Gradu Labinu iznad je istarskog prosjeka, a lani je iznosila 12,56 posto ili gotovo dvostruko više nego u Istarskoj županiji. Udio nezaposlenih Grada Labina u ukupnom broju nezaposlenih u Istri iznosi 11,5 posto, što je dvostruko više od udjela tog grada u ukupnom broju stanovnika županije.
Zbog negativnih gospodarskih kretanja broj stanovnika Grada Labina između dva popisa smanjio se za četiri posto ili na 12.426 osoba, a najveći pad zabilježio je upravo Labin. Podaci MUP-a pak pokazuju da su ovdje u 2007. prebivalište prijavile čak 14.392 osobe, među kojima i blizu 200 stranaca. Uzroke ovom fenomenu treba potražiti prije svega u snažnoj apartmanizaciji labinske obale u posljednjem desetljeću, zbog čega vlasnici apartmana nerijetko, radi neplaćanja poreza na kuću za odmor, prijavljuju prebivalište u Labinu, Rapcu ili nekom drugom mjestu.
Da nije tako, demografska bi kretanja u Labinu bila povoljnija od prikazanih, po kojima se smanjuje udio mladih, a povećava onih starije dobi, pa su Labinjani u prosjeku stari 41,5 godina, što je iznad prosjeka Istarske županije. Zbog negativnog prirodnog priraštaja, odnosno većeg mortaliteta od nataliteta, između dva popisa Labin je ostao bez 325 stanovnika, a u novom tisućljeću bez još 230. Samo u protekloj godini rodila su se 72 djeteta, a umrle 144 osobe.
Sve te upozoravajuće brojke morat će se čvrsto usaditi u glave onih političara koji godinama vode Labin da bi preporod tog grada postao zbilja, a ne samo njihova fikcija, kojom se prikriva prava slika nekadašnjeg rudarskog središta.