Labin - kraj jedine istarske štedno - kreditne zadruge u kojoj je štedišama vraćen novac - Likvidacijom zadruge nisu likvidirani depoziti

14.9.2010. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Nakon propasti brojnih hrvatskih štedno-kreditnih zadruga (ŠKZ) mnogi građani su ostali bez svoje ušteđevine. Problem je bio i u štedišama koji su bili pohlepni i nisu se zadovoljili ponuđenim kamatama u bankama i štedionicama kojima je država omogućila osigurati štedne uloge u slučaju stečaja ili likvidacije, ali ne i ŠKZ-ima koji su dobivene depozite plasirali putem kredita koje nisu mogli naplatiti zbog lihvarskih kamata i nedovoljnih instrumenata osiguranja. Stoga su i propali štedni ulozi koji su plasirani kao krediti.

 

U takvoj mračnoj atmosferi za hrvatske štedno-kreditne zadruge nevjerojatno zvuči da je ŠKZ iz Labina naplatio sve plasirane kredite i isplatio sve štediše. To su učinili u postupku likvidacije koji su pokrenuli zadrugari prije tri godine.

 

Domaći kapital

- Kako su nam vraćali kredite, tako smo vraćali depozite.

Mi smo to vrlo elegantno riješili, a čitav postupak likvidacije očekujemo da ćemo okončati u siječnju ili veljači 2011., rekao nam je Agušaj Besim, likvidator ŠKZ-a Veritas Višković iz Labina. On je 2002. zaposlen u zadruzi kao savjetnik, a godinu dana kasnije je preuzeo vođenje zadruge.

Zašto je pokrenut postupak likvidacije, upitali smo jednog od osnivača i dugogodišnjeg upravitelja zadruge, Klaudija Viškovića. On veli da i dalje ima osjećaj da je bila intencija bankara da s tržišta nestanu zadruge, a što se postiglo kada je Vlada prije nekoliko godina donijela odluku o obvezi preregistracije ŠKZ-a u kreditne unije, ali samo ako imaju kapital veći od pet milijuna kuna.

 

 

- Naši zadrugari htjeli su biti štediše, a ne da tu štednju unesu u kapital. Uz to, nisam uspio pronaći nove ulagače. Stoga smo 2007. godine pokrenuli postupak likvidacije ŠKZ-a koja je brojala 600 članova-zadrugara i 100-tinjak štediša, iznio nam je Višković.

Prisjećajući se 14 godina rada u zadruzi rekao nam je da su im sve godine bila uspješne te da im se vrijednost aktive kretala od dva do pet milijuna kuna. Pojašnjava da im je počelo ići nagore 1998. godine kada je država uvela razna ograničenja. Upitan koja je bila tajna uspjeha Veritas Viškovića, veli da je ta što su samo radili svoj posao.

 

 

- Štediše su nam povjerile novac vjerojatno iz nekog sentimentalnog razloga jer je iza ove zadruge bio domaći kapital. Po kredit bi ljudi dolazili kad im je trebao novac za vjenčanje, za školovanje ili im se nakupilo računa za vodu i struju koje nisu mogli odmah otplatiti. To su bili mali krediti, a najčešće su iznosili od 3.000 do 5.000 kuna. Takvim mikrokreditima se banke nisu bavile prije desetak i više godina pa je naša ustanova našla put do tržišta. Nismo imali ni problema s naplatom kredita. Vjerojatno zato što je Labinština mala sredina gdje se svi poznajemo dužnici si nisu mogli dozvoliti da ne plate dug.

 

Bez ovrha

 

Koliko je meni poznato, u čitavoj povijesti ŠKZ-a Veritas ViškoviĆ nije pokrenuta niti jedna ovrha, a samo je jedan nenaplaćeni kredit od svega 800 kuna! Dogodilo se to kad je umrla gospođa koja nije imala nasljednike pa smo taj kredit otpisali. To nam je bio najveći teret, ispričao nam je Višković kojeg smo upitali za mišljenje zašto su se druge štedno-kreditne zadruge ponašale tako pohlepno i dozvolile da propadnu štedni ulozi. Odgovorio je da je on samo radio ono što je znao te se sada pita jesu li znali svoj posao i ostali koji su vodili štedno-kreditne zadruge.

 

 

Inače, Višković je s 12 partnera osnovao štedno-kreditnu zadrugu Veritas Višković davne 1993. godine kada je navršio 55. Godine su to u kojima je tada većina građana Hrvat-ske već zamijenila radne umirovljeničkim danima. Karijeru je započeo 1957. kada je s 19 godina zaposlen u Narodnoj banci Hrvatske te ubrzo prešao u Komunalnu banku Labin koja je nakon nekoliko godina pripojena Riječkoj banci. Dakle, na osnivanje i vođenje štednokreditne zadruge se odlučio s navršenih 35 godina rada u bankarstvu na Labinštini.

 

 

 

 

 

Sve propale istarske financijske institucije

 

Banak, Pula  , podružnica Štedionice Groš Banak, Zagreb - stečajni postupak otvoren 2001., okončan 2007.

Istarska štedionica, Umag   - u listopadu 2009. pokrenut je postupak likvidacije

Kreditna unija Onio Financ, Rovinj   - u ožujku 2010. počeo je postupak stečaja.

 

Za 26. listopada je na pazinskom Trgovačkom sudu zakazano posebno ispitno ročište

ŠKS Flacius, Pula    - stečajni postupak je pokrenut 2000.

ŠKS Matšted, Pazin    - nema podataka u sudskom registru

ŠKZ Gradine invest, Pula    - nema podataka u sudskom registru

ŠKZ Vega, Pula    - nema podataka u sudskom registru

ŠKZ Zlatnik, Pula    - u rujnu 2009. je pokrenut stečajni postupak

 

 

Piše Paulo GREGOROVIĆ

 

 

štedno kreditna zadruga zadruga štediše veritas ovrha krediti likvidacija klaudijo višković

---