Kriza na tržištu rada: Građevinar iz Labina na radnoj dozvoli ima čak 76 radnika

7.4.2018. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Procvat građevine koji je započeo unatrag dvije godine, doživljava svoj vrhunac. Nema istarskog grada, a sve više i raznih zakutaka, šuma i priobalja, u kojem nema bar jednog velikog ili manjeg gradilišta. S približavanjem turističke sezone radovi su ubačeni u "petu brzinu". Međutim, dobrodošao procvat građevine, a s njom i ostalih srodnih grana i poslova, pretvorio se u jedan veliki problem s kojim se ovih dana suočavaju svi poduzetnici i investitori, bili veliki ili mali - fali im repromaterijala, a još više radne snage.

Kvote nisu dostatne

Kako smo u razgovoru s nekolicinom građevinara mogli čuti, problem je to na koji su već godinama ukazivali svi ozbiljniji poduzetnici i investitori, i pritom tražili od nadležnih da se pronađe neko sustavno rješenje. Umjesto toga, poduzete su tek vatrogasne mjere u vidu raspisivanja određenih kvota za uvoz radne snage i to se dosad predstavljalo kao rješenje problema. A pokazalo se da je ta mjera daleko od rješenja! Jer da kvote nisu dostatne, vidi se, kažu naši sugovornici, i iz aviona.

Primjerice, kaže nam jedan građevinar dobro upućen u prilike na terenu, samo na gradilištu hotela "Park" u Rovinju, 70 posto je stranih radnika i to mahom Rumunja. A ni s njima se ne "pokrivaju" cjelovite potrebe samo tog jednog gradilišta! A što je tek s mnogo drugih, manjih gradilišta i kako oni pokrivaju svoje potrebe, znaju samo investitori. Sve to pak, kaže naš sugovornik, dovodi do nepoštivanja rokova, kašnjenje izvedbe, nervoze i, u konačnici, penala, što nije fer jer je rješenje problema ipak u rukama državnih institucija.

- Istina je, radnu snagu je teško naći, posebno kvalificirane zidare, tesare, problem je dakle, osim u građevini, i u obrtničkim radovima, potvrdio nam je i Ivan Knok, član uprave križevačke tvrtke Radnik, jedna od najvećih izvođača radova na području Istre, ali i šire. Tvrtka, među ostalim radi na spomenutom rovinjskom hotelu Park, zajedno s firmom Kamgrad, a radili su i poslove na školi u Poreču, te u općini Tar. Knok veli da je problem radne snage u nas velik, no oni se, kazao je, zasad uspijevaju "pokriti", malo s partnerima, malo s kooperantima. Trenutno imaju kaže nam Knok, 50-ak radnih dozvola, no trebalo bi im bar još 100. Na razini države, kaže, barem još tisuću. Također, nastavio je, osim malog broja kvota, veli da je veliki problem što i odobrenja predugo traju, čak mjesec, do mjesec i pol dana.

- Situacija je nova za sve nas, državnoj je administraciji potrebno neko vrijeme da se prilagodi. No, problem je uočen, pokazuje se volja da se problem riješi, a dokazuje to i nedavni posjet našeg ministra Ukrajini, kaže Knok, odgovarajući na pitanje što očekuje u narednim mjesecima, ponajprije u idućoj sezoni kada će se, nastavi li se ovaj trend, situacija još pogoršati. Osim naše branše, veli nam Knok, tu su i druge, ugostiteljstvo primjerice, no na problemu se radi, i vidjet ćemo kako dalje, optimističan je.

Osim kočenja i odugovlačenja investicija, nedostatak radne snage za sobom povlači i niz drugih problema, poput gore spomenute nestašice materijala. U Istri se naime pojavio kronični nedostatak betona. Doduše, nedostatku betona se može prišiti činjenici da je gradnja tolika da se ne stignu proizvesti potrebne količine materijala. Međutim, da bi se proizvodnja povećala, potreban je, i opet, veći broj radnika. I tu se opet pojavljuje isti problem - nedostatak radne snage koje, jednostavno rečeno, nema ni u proizvodnom sektoru.

"Sve je to jedan kompleksni lanac. Ne može se toliko govoriti o nestašici betona - iako je činjenica da se i na njega čeka i do dva ili tri tjedna - koliko je i tu veliki problem radne snage", kažu nam tako čelni ljudi pulskog Vibrobetona s kojima smo razgovarali o tom problemu.

Egzodus radnika u zemlje EU

Zapravo, zanimalo nas je da li oni, zbog nestašice betona, trpe eventualne gubitke ili kašnjenja u poslovanju. Naime, jedan naš čitatelj kod njih je pokušao naručiti tlakavac kojim je namjeravao urediti okućnicu upravo u ovom proljetnom terminu, no rečeno mu je da ga ne može dobiti prije - srpnja?! Iz Vibrobetona kažu da je to točno, da je situacija trenutno takva te da zbog obima posla jednostavno ne može biti drukčije. Kažu nam da se u građevini, nakon prethodne krize, puno toga promijenilo te je počeo trend rasta. Buknuo je i turizam, no sada se pojavio problem radne snage koje jednostavno nema. I to ne samo u građevini, već u svim granama koje se vežu za građevinu - od vozača strojeva, bagera, dizaličara pa do vodoinstalatera.

- Sada imamo situaciju da je povećan obim posla u građevini, a imamo manjak radne snage. Intenzitet posla je takav da jednostavno nema dovoljno kapaciteta na tržištu da se pokrije trenutna potražnja, kažu nam nadalje iz Vibrobetona i navode primjer jednog poduzetnika iz Labina koji ima čak 76 ljudi na radnoj dozvoli.

Kvote koje su odobrene su premale, a uzmemo li u obzir i egzodus radnika u zemlje EU-a, imamo to što imamo. Još je jedna stvar koja se pokazala važnom, a to su investicije samih građevinara jer, pod dojmom krize, posljednjih se godina nisu upuštali u bijesna ulaganja u, primjerice, radne strojeve.

- Jedan automikser košta između 120 i 140 tisuća eura. Velika je to investicija, a ne znate koliko će "bum" trajati i hoćete li ta ulaganja uspjeti vratiti. Svi su stoga oprezni pa ne ulažu u veće količine, vele iz Vibrobetona i prisjećaju se da se i njima u vrijeme krize promet bio smanjio za jednu trećinu. (N. SOFTIĆ)

građevina rad radni odnos stranci radna dozvola

---