Kreće Plomin 3 na ugljen, lokacijska dozvola do kraja godine

28.3.2010. // Business.hr // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Vlada bi uskoro mogla donijeti odluku o gradnji Plomina 3, doznaje Business.hr iz dobro obaviještenih izvora u energetskim krugovima. Riječ je o termoelektrani na ugljen snage 500 MW koja bi trebala zamijeniti Plomin 1, a investicija je vrijedna oko 800 milijuna eura.

HEP bi se, kažu stručnjaci, pritom pri izboru izvođača radova trebao orijentirati na domaću operativu građevinare, Končar, Đuro Đaković, Siemens, Alstom i ostale jer 40 do 45 posto radova mogu obaviti oni.

U Ministarstvu gospodarstva ubrzano se radi na setu energetskih projekata za proizvodnju električne energije, od kojih bi neki mogli početi već ove, a neki tek 2011. ili 2012. godine. Da bi prijedlog odluke o gradnji termoelektrane prošao i stigao do Vlade, resorno ministarstvo mora pribaviti mišljenje niza ministarstva i institucija.

Plomin 3 projekt je čija će realizacija najprije početi jer HEP od kraja prošle godine ima dovršenu Studiju utjecaja na okoliš i glavninu projektne dokumentacije. HEP će odmah nakon odluke Vlade studiju moći poslati Ministarstvu zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, koje će početi procjenu utjecaja na okoliš i javnu raspravu. Donese li se odluka uskoro, HEP bi do kraja godine mogao imati lokacijsku dozvolu.

Želimo graditi Plomin 3 i ne možemo prejudicirati brzinu kojom će odlučivati Vlada. Činjenica je da trenutačno imamo 80 posto dokumentacije spremne i da ćemo do kraja godine dovršiti svu dokumentaciju te početi tražiti partnera za gradnju elektrane raspisivanjem javnog natječaja, potvrdio nam je predsjednik Uprave Leo Begović. HEP, kaže Begović, nije dovoljno jak da sam uđe u tako vrijedan projekt pa će se ići na joint venture varijantu. - Vrlo smo zadovoljni partnerstvom s RWE-om u Plominu 2 i pri odlučivanju o modelu financiranja željeli bismo postići omjer vlasništva 50 prama 50, kaže Begović.

Struka smatra da je za HEP varijanta raspisivanja pozivnog natječaja za partnera jako dobra pod uvjetom da se prethodno izradi sva dokumentacija i pribave dozvole za gradnju jer će u tom slučaju HEP automatski postati suvlasnik 20 do 30 posto projekta, bez ulaganja dodatnog kapitala. Naime, u posljednje vrijeme energetski divovi koji ulažu u energetske objekte u ovom dijelu Europe ne pristaju na 50-postotne udjele u financiraju, već traže i 70-postotni udjel kroz korporativno financiranje jer je kapital dobiven putem banaka skup.

Begović kaže da HEP dosad nije kontaktirala nijedna velika energetska tvrtka u vazi s Plominom 3, a na konstataciju da je on nekoliko puta putovao u Njemačku na sastanke u RWE (HEP-ov partner u Plominu 2), Begović odvraća da se razgovaralo samo o Plominu 2 te da je u Njemačkoj održan i sastanak Nadzornog odbora. No, činjenica je da su kontakti HEP-a i RWE-a već neko vrijeme dignuti na višu razinu.

U srpnju prošle godine premijerka Jadranka Kosor susrela se s Jurgenom Grossmanom, predsjednikom Uprave RWE-a, vodećega njemačkog proizvođača električne energije, kojem je, prema službenom priopćenju, upućen poziv da se uključi u energetski razvoj Hrvatske. Ta je tvrtka u međuvremenu istupila iz Adria LNG konzorcija za gradnju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, a problem je bio u neslaganju s ostalim partnerima i odluci Nijemaca da se orijentiraju na druge projekte.

Struka kaže da bi za HEP bilo dobro da eventualno razmisli i o domaćem partneru jer i u krizi ima onih koji imaju novac i žele ga uložiti u sigurne projekte kao što je termoelektrana. Tu su, primjerice, mirovinski fondovi, ali i neke tvrtke poput Adrisa, koji je svojedobno pokazivao želju da uđe u Adria LNG konzorcij.

RWE preskup partner

Prema nalazu Državne revizije za 2007., koji je nedavno objavljen, partnerstvo s RWE-om u Plominu 2 ocijenjeno je lošim te je HEP-u savjetovano da od partnera otkupi njegov ulog. Naime, 2007. godine HEP je od Plomina kupio 1,4 milijuna MWh električne energije po prosječnoj cijeni 49,75 eura po MWh, a istodobno je prosječna proizvođačka cijena bila 47,22 eura po MWh, odnosno 2,53 eura manje. Revizija u analizi ističe da HEP od svoje tvrtke kupuje struju po cijeni višoj od proizvođačke pa partnerstvo s RWE-om smatra lošim i HEP-u savjetuje da od partnera otkupi njegov ulog u TE Plomin.

Na revizijski nalaz u HEP-u su se očitovali da je ugovorom o suradnji s inozemnim partnerom regulirana mogućnost prodaje uloga stranog partnera prije roka, ali uz uvjet da su u cijelosti plaćene kamate, otplaćena glavnica partneru i krediti. Sve to, objasnili su iz HEP-a, preskupo je za njih pa od otkupa udjela i ranijeg preuzimanja elektrane vjerojatno neće biti ništa.

Partnerstvo je sklopljeno 1996. godine i svaka je strana u TE Plomin unijela 25,5 milijuna eura kapitala, HEP u imovini, a RWE u novcu. Tada je dogovoreno da će RWE svoj udjel prodati HEP-u na njegov zahtjev, i to u roku 15 godina od puštanja elektrane u pogon. Dogovoreno je i da će se u međuvremenu stranom partneru isplaćivati dobit na ulog (uvećan za kamate koje su vrijedile u trenutku osnivanja zajedničke tvrtke) prema godišnjoj kamati od 14 do 17 posto.

Revizija je u nalazu ustanovila da je strani partner od 2000., kada je elektrana puštena u pogon, do 2007. iz zajedničkog društva povukao 47,636 milijuna eura, što je čak 86,4 posto odnosno 22 milijuna eura više od onoga što je uložio u TE Plomin. Uz povlačenje uloga od gotovo 12 milijuna eura, RWE je do tada dobio i dividendu u iznosu 35,72 milijuna eura.

Prigodna fotografija: Labansky

te plomin termoelektrana plomin ugljen te plomin 3 energetika ekologija investicija rwe lokacijska dozvola