Kakvu hranu jedemo u Istri: zbog šupljih zakona u Hrvatskoj nedostupni podaci o prodajnim mjestima neispravnih namirnica

29.3.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

U Hrvatskoj je čak pet posto hrane koju jedemo neispravno ili mikrobiološki zagađeno, rečeno je na nedavnom skupu posvećenom sigurnosti hrane u Hrvatskoj. Iako je iznijet podatak da je od 50.000 uzetih uzoraka hrane njih 2.500 mikrobiološki zagađeno, čini se da je nemoguće dobiti podatke na kojim su se prodajnim mjestima neispravne namirnice nalazile i gdje su ih sasvim sigurno potrošači kupili ili eventualno konzumirali. Poznato je tek da su kritične uglavnom one životinjskog porijekla, dok se u žitaricama pronalaze plijesan i enterobakterije.

Ovakva se praksa može preslikati na Grad Pulu, koji zajedno sa županijskim Zavodom za javno zdravstvo provodi nadzor zdravstvene ispravnosti namirnica, no do podataka gdje su uzorci uzeti također je nemoguće doći. Podaci su tajni, a štiti ih Zakon o hrani, vele nam u gradskom Odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, dodajući da će krajem travnja imati izvještaj o najnovijem istraživanju namirnica. No, ni tada nećemo moći dobiti na uvid podatke o mjestima gdje su bile plasirane eventualno neispravne namirnice.

Od šest školjkaša pozitivna samo dondola

I dok je krajem prošle godine mikrobiološko istraživanje živih školjkaša, odnosno lepezica, Jakovljevih kapica i dondola, pokazalo da su od ukupno šest uzoraka pozitivne bile jedino dondole, javnost nije mogla dobiti informaciju na kojem su se prodajnom mjestu te školjke nalazile. Poznato je tek da su se prodavale na pulskoj ribarnici, ali ime prodavača ostaje tajna.
U službenim izvješćima spomenuto je da »jedan uzorak nije sukladan važećim zakonskim propisima zbog povećanog broja bakterija E. Coli te da je o svemu obaviještena sanitarna inspekcija«. Ista je situacija i s uzorcima sladoleda u ugostiteljskim objektima na kojima je obavljena mikrobiološka analiza i analiza bojila, a od ukupno 150 uzoraka evidentiran je 31 pozitivan nalaz. No, ni u tom slučaju nije moguće dobiti informacije o slastičarnicama i ugostiteljskim objektima u kojima su se ti proizvodi prodavali.
I dok u nadležnom gradskom odjelu tvrde da je svrha nadziranja senzibilizacija javnosti i izbjegavanje suvišnih zaraza, teško se oteti dojmu da se zbog skrivanja podataka zapravo sprječava prava prevencija. Naime, kada bi podaci bili javni, najvjerojatnije bi i građani s više pažnje odlazili na mjesta gdje su se ranije i u više navrata pojavili »loš« sladoled ili pokvarene školjke. Činjenica je da Grad ne može sankcionirati vlasnike objekata gdje se takvi proizvodi pojavljuju, a s obzirom na to da ne može niti iznijeti podatke o onima gdje su se oni mogli kupiti, ispada da se nadzor obavlja radi popunjavanja statistike.
Nadzor na gradskim razinama itekako je potreban i pohvalan, ali problem je što zbog slova zakona potrošači ne mogu doznati gdje je loša namirnica kupljena i o kojoj se konkretno radi. Kako doznajemo, u travnju će biti poznati i rezultati nadzora o ispravnosti hrane Grada Poreča, koji će, po novom, uključivati i mikrobiološku analizu sladoleda i kolača te analizu higijenskih uvjeta u predškolskim ustanovama. Lani je s porečke gradske tržnice praćena samo količina teških metala (olova i kadmija) u voću i povrću, a od ukupno 45 uzorkovanih proizvoda, potvrđuju u Gradu Poreču, svi su bili negativni.

Pesticidi pronađeni u mrkvi u Pevecu

Prema podacima fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, prošle je godine u pet hrvatskih gradova na tržnicama i trgovinama uzeto 246 uzoraka voća, povrća i mahunarki te je ustanovljeno da je njih 11 sadržavalo pesticide. Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da su analizirali grah, mrkvu, krastavce, naranče, mandarine, kruške, krumpir, rižu, špinat, kruh, jabuke, tjesteninu, paprike i breskve, a uzorci su uzeti na tržnicama i trgovačkim centrima u Puli, Zagrebu, Zadru, Varaždinu i Slavonskom Brodu.
Napominju da u 180 uzoraka nije nađeno nikakvih ostataka, u 55 uzoraka nađeni su ostaci pesticida ispod maksimalne razine ostataka pesticida (MDK), dok su kod 11 uzoraka, ostaci pesticida prelazili maksimalne razine. Od ukupno 11 uzoraka jedan je dostavljen iz Pule, a radi se o uzorku mrkve u kojem je pronađena viša razina aktivne tvari acefat. U Ministarstvu tvrde da je analizom utvrđena razina 0,13 mg/kg u mrkvi, a MDK je 0,02 mg/kg, što je, napominju, vrlo malo prekoračenje. Ta se mrkva hrvatskog podrijetla nalazila se u trgovačkom centru Pevec. U Ministarstvu naglašavaju da to ne znači odmah i ugrožavanje ljudskog zdravlja, jer su toksikološke granice daleko iznad MDK vrijednosti.
- Ipak, svako prekoračenje MDK vrijednosti ukazuje na potrebu procjene rizika i upozorenje proizvođaču proizvoda da primjenjuje pesticid u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom. Također, daje se i preporuka inspekcijskim službama i proizvođačima da pojačaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je utvrđeno prekoračenje.
  Kada se radi o neispravnim namirnicama, kod koji je utvrđeno mikrobiološko zagađenje, u Hrvatskoj agenciji za hranu potvrđuju da su uzorci uzimani na području cijele Hrvatske, pa i u Istri, ne želeći navesti na kojim prodajnim mjestima. Između ostalog, spomenuli su da su uzorci uzimani iz jaja i proizvoda od jaja, složenih namirnica, mesa i mesnih proizvoda, sladoleda, mliječnih proizvoda, ribe, sokova, soli, začina, voća i povrća, šećera, žitarica, ulja, masti, piva i bezalkoholnih pića te deserata u skladu s godišnjim planom kontrole.

Sigurnost hrane u Hrvatskoj na visokoj razini

Na pitanje kako ocjenjuju zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, u agenciji vele da se nadzor nad hranom kontinuirano provodi dugi niz godina, kao i mjere koje se poduzimaju prilikom utvrđivanja odstupanja od mikrobioloških kriterija. Prema riječima tajnice Ksenije Tovilo, odnedavno se prema konceptu »od polja do stola«, odnosno uvođenjem sustava potpune sljedivosti, kontrola hrane obavlja u svim fazama proizvodnje, prerade, distribucije i skladištenja, čime je, tvrdi, postignuta još veća sigurnost u odnosu na vrijeme kada se kontrolirao samo završni proizvod.
- Sigurnost hrane u Hrvatskoj na visokoj je razini i potpuno usporediva sa zemljama Europske unije. Detaljna i precizna saznanja o izvorima i učestalosti bolesti prenosivih hranom nužan su preduvjet za poduzimanje konkretnih mjera radi smanjivanja rizika od takvih bolesti, na čemu rade brojni stručnjaci i službe hrvatskog sustava sigurnosti hrane, zaključuju u Hrvatskoj agenciji za hranu.

Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

 

Monitoring pesticida u hrani počeo 2007. godine

Nadzor ostataka pesticida provodi se zbog zaštite zdravlja potrošača i osiguranja uvjeta za nesmetanu trgovinu proizvodima životinjskog i biljnog podrijetla. Program praćenja monitoringa odnosno ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla započeo je 2007. godine, a priprema ga i koordinira Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Fitosanitarni sektor, Odjel sredstava za zaštitu bilja u suradnji u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Upravom za sanitarnu inspekciju, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskom agencijom za hranu.

Laboratorijsku analizu uzoraka obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a uzorkovanje provodi sanitarna inspekcija, koja je Zakonom o hrani i Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja, ovlaštena za uzimanje uzoraka biljnog podrijetla.

markat tržnica ugostiteljstvo hrana porijeklo namirnica namirnica zakon o hrani pesticidi ispravnost namirnica sanitarna inspekcija ZZJZ

---