Kakve elektrane gradi Europa: Finci odustali od ugljena, Njemačka mu se vraća
2.10.2012. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
ZAGREB Kako prenose strani mediji, Finska, prva u Europi, radi na prijedlogu kojim bi potpuno zabranila korištenje ugljena u proizvodnji električne energije. Prema riječima tamošnjeg ministra gospodarstva, Jyrija Haekaemiesa, zabrana bi se uvodila postupno, s konačnim ciljem da se 2025. godine ugljen u Finskoj uopće više ne koristi. Finci, koji sav ugljen uvoze, namjeravaju ga, naime, zamijeniti energijom iz obnovljivih izvora, za koju finska vlada izdvaja velika sredstva.
Kako su i prošli tjedan na okruglom stolu u Zagrebu, posvećenom gradnji novog, trećeg bloka u Plominu C, kazali Matt Phillips iz European Climate Foundation i Toni Vidan iz Zelene akcije, zemlje EU-a općenito odustaju od izgradnje elektrana na ugljen, i nije točna tvrdnja o »renesansi« ugljena. Trenutačno, napominju, u Europi se gradi najviše kapaciteta za proizvodnju električne energije koji koriste plin, ili obnovljive izvore. Elektrane na ugljen smatraju se skupima, ekonomski rizičnima te nekompatibilnima s klimatskom regulativom, a pogotovo nisu omiljene u javnosti. Prema riječima člana uprave HEP-a za razvoj i investicije, Rodoljuba Lalića, novi blok elektrane na ugljen u Plominu Hrvatskoj će, s druge strane, jamčiti stabilnost sustava. Ugljen je, kaže Lalić, jeftiniji od plina, a u Plominu će biti korištena najbolja moguća tehnologija zaštite okoliša.
I Njemačka, odustajući od nuklearne energije, sve veću prednost daje ugljenu. Kako je ljetos izjavio njemački ministar okoliša Peter Altmaier, Njemačkoj je, unatoč obavezama iz Kyoto protokola, potrebno više novih elektrana na ugljen, kao i na plin. Samo se takvim kapacitetima može nadopuniti nepouzdana energija iz vjetra i Sunca, kazao je njemački ministar zaštite okoliša, sudjelujući na otvaranju nove, 2.000 MW snažne RWE-ove termoelektrane na ugljen u Kölnu. »Ukoliko netko izgradi novu, i tehnološki napredniju elektranu na lignit, koja će zamijeniti nekoliko starijih i manje učinkovitih postrojenja, onda osjećam kako se također radi o doprinosu našim naporima za zaštitu klime«, zaključio je Altmaier.
I kosovska je Vlada ovih dana najavila da će zatvoriti svoju, 40 godina staru termoelektranu na lignit pored Prištine, jednu od dvije u zemlji. Tu su najavu pozdravili građani Kosova, ali i dužnosnici EU-a, no u medijima se ne spominje i to da Kosovo namjerava do 2017. godine, dokad bi trebao proraditi i Plomin C, na mjestu stare, zatvorene TE, sagraditi novu, također na ugljen. Kako je objavila kosovska vlada, nova elektrana mora biti sagrađena kako bi se spriječile moguće nestabilnosti u opskrbi električnom energijom.
Na pitanje da prokomentira najavljeno zatvaranje kosovske elektrane, ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić jučer je kazao kako »je to potpuno isto kao i kod nas«. – Tamo je to lignit najniže kvalitete i najveći zagađivač, a kod nas se zatvara TE Plomin I i uvodi najviša razina nove tehnologije na ugljen. EU od nas i traži da se ide s puno većim kapacitetima koji puno manje zagađuju. TE Plomin će imati četiri puta veću proizvodnju i četiri puta manje zagađenje od prve, dakle bit će osam puta ekološki bolja, objasnio je Čačić.
Autor: Bojana Mrvoš Pavić , Ljerka Bratonja Martinović
tep c plomin energetika te plomin ugljen te plomin 3