Kakva korist Istranima od Plomina 3

24.10.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Što će se dogoditi kad i ako tzv. zamjenska termoelektrana u Plominskom zaljevu dobije papire i pečate da može biti podignuta i puštena u pogon? Odgovore, barem za laičku javnost, daju i sažeci studije utjecaja na okoliš, odnosno zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za zahvat koji se službeno zove "rekonstrukcija TE Plomin - zamjena postojeće Plomin 1 radi modernizacije i povećanja kapaciteta", koji su od 19. listopada, otkad traje jednomjesečna javna rasprava, dostupni i na internetu (www.mzopu.hr i www.istra-istria.hr).

Kao što sam naziv investicije govori, više od četiri desetljeća stara i problematična jedinica (čijem nekadašnjem ugljenom i sumpornom zagađenju valja pripisati dobar dio današnje negativne percepcije) bit će ugašena, a proradit će suvremena termocentrala za koju tvrde da će, glede opterećenja okoliša, biti "blizu nulte emisije".

TE Plomin C-500, koja možda jest, a možda nije TE Plomin III koju spominje Prostorni plan Istarske županije, "koncipirana je potpuno u skladu s načelima i preporukama koji proizlaze iz uputa EU-a o primjeni najboljih raspoloživih tehnika (NRT) za velika ložišta", piše u dokumentima.

Smještena je na lokaciji postojećih elektrana, ali ne same jedinice koju "zamjenjuje", već bi glavni pogonski objekti (kotao, turbine, generator) bili na dijelu današnjeg odlagališta ugljena. Koncipirana je kao kondenzacijski blok snage 500 megavata, a koristit će uvozni kameni ugljen kao i sadašnja dvojka. Na bazi godišnjeg rada od 7.600 sati, trebala bi proizvoditi više od 3,6 gigavatsati električne energije uz sagorijevanje 1,1 milijuna tona ugljena.

Uz struju, nova centrala proizvodit će, naravno, i kojekakvog krutog, tekućeg i plinovitog otpada. Izgaranjem ugljena godišnje će nastati i 114 tisuća tona pepela, 13 tisuća tona šljake i 62 tisuća tona gipsa. S obzirom na to da je riječ o neopasnom krutom otpadu, vjerojatno će se upotrebljavati za proizvodnju cementa i odvoziti u Dalmaciju i Koromačno. Alternativa je odlaganje unutar kompleksa termoelektrana.

Što se tiče plinova i čestica koje odlaze u zrak, bit će tu godišnje oko 1.200 tona sumpornog dioksida, 800 tona dušičnih oksida, 100 tona čestica, 300 tona ugljičnog monoksida... No, izrađivači studije utjecaja na okoliš tvrde da će novi blok C, iako je točno četiri puta veće snage od jedinice koja se gasi, iz dimnjaka ispuštati za dvije trećine manje sumpornog dioksida, upola manje dušičnih oksida i 20-ak posto manje čestica od jedinice.

Gradnja bloka C - koja bi mogla trajati 40 mjeseci, plus pola godine priprema za puštanje u pogon - mogla bi donijeti koristi lokalnim industrijskim tvrtkama i obrtima, a i uslužnoj djelatnosti - ugostiteljstvu i trgovini. Naime, na gradilištu će ubrzo nakon početka radova biti oko 500 radnika, a u punom jeku gradnje i do njih 1.300.

Procjena je da bi od boravka radnika godišnje moglo biti oko 45 milijuna kuna prihoda na temelju smještaja, hrane i ostalih usluga.

Građevinski radovi procijenjeni su na 120 do 140 milijuna eura, a dio toga mogle bi zaraditi lokalne građevinske, prijevozne i druge tvrtke. Naposljetku, od novog postrojenja, prema sadašnjim propisima, lokalna bi samouprava, Općina Kršan i Grad Labin, od naknade za korištenje prostora za proizvodnju električne energije godišnje trebala prihodovati 16 milijuna kuna. (Piše Goran PRODAN)

te plomin plomin3 labin kršan hep.studija termoelektrana