Izložba Vilima Svečnjaka: “20 + 2” u KUC Lamparna

31.8.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

Prva izložba dosad neizlaganih crteža i slika velikog hrvatskog umjetnika iz kolekcije ''''Antimuzeja'''' V.D. Trokuta (ulje/gvaš/tuš u boji/kombinirana
tehnika) u KuC ''''Lamparna'''', Utorak 02.09.2008. u 20:00
Izložba ostaje otvorena do Subote, 06.09.2008., svakodnevno od 19:00 – 21:00

‘‘Pred nama je veoma zanimljiv ciklus 20 crteža i 2 slike čiji je autor neospomo Vilim Svečnjak (1906 -
1993). Nikada javno viđeni i izlagani, za umjetnikova su života ti radovi očito imali status eksperimenta ili stupanj apstrakcije koji je bio iznad dopuštenog praga uobičajenog Svečnjakova slikarskog izraza,
kolorističke figuracije koju je varirao kroz posljednja četiri desetljeća poslije drugog svjetskog rata, stupnja koji si je umjetnik sam nametnuo i zdušno prema vani zastupao.
Pa iako je javno odbacivao apstrakciju, «potajno» je ipak htio iskusiti taj svijet neodređenosti, okušati se u tom polju čiste invencije. Intuitivni i kreativni nerv bio je jači od intelektualnih normi i konvencija, te je
Svečnja slikar nadišao Svečnjaka intelektualca.
Svih dvadeset crteža nastali su u vremenskome kontinuitetu, u jednome dahu, te u stanovitom smislu sačinjavaju cjelinu. Slikar odabire tuš u boji, u svim slučajevima crvenkasto-violetnog tonaliteta, a na
ponekim listovima potpomognut i cmo-sivim tonovima, te široki kist s kojim virtuozno otpočinje i završava jednu potpuno slobodnu likovnu avanturu. Pa ipak - ako dobro promotrimo - nije riječ o potpunoj apstrakciji, nego o visokome stupnju apstrahirane predmetnosti, o asocijativnoj umjetnosti, u čijim se vijugavim tokovima najčešće krije ženski akt, ptica u letu ili ljudska glava, mislilac (kako je to olovkom na ponekom listu zapisao sam autor).

Ciklus koji razmatramo nije plod čiste slučajnosti, ne stoji u kontekstu Svečnjakove umjetnosti kao neko strano tijelo. Oduvijek je linija, crtež, grafizam, stilizacija pratila Svečnjakovo slikarstvo - od najranijeg
doba s početka tridesetih, do posljednjih ostvarenja s početka devedesetih godina prošloga stoljeća.
Najbolje se to dakako vidi na crtežima, ali i u uljima. Mogli bismo čak reći da je oštar spoj linearizma i kolorizma najoriginalnija komponenta Svečnjakova stvaralaštva. Dvadeset crteža i dva ulja
najradikalniji su slikarov iskorak, ali ipak legitiman i svečnjakovski prepoznatljiv, što je potvrđeno i potpisima koji su bez sumnje autentični.’

 

Prof. Zdenko Rus Akademik Vilim Svečnjak, rođen je u Zagrebu 1906.g., gdje 1933. diplomira slikarstvo na Akademiji
likovnih umjetnosti.1934. započinje njegovo prijateljstvo i suradnja s Miroslavom Krležom te sudjeluje na izložbi ‘Zemljaša’ u Zagrebu, a zatim i Sofiji, što ga dovodi u središte pažnje javnosti i kritike te
dobija najlaskavija priznanja.1935. sa grupom ''''Zemlja'''' izlaže i u Beogradu, nakon čega policija zabranjuje djelovanje grupe.1939. priređuje svoju prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u
Zagrebu, osniva i uređuje prva tri broja časopisa «Izraz».1941.nacistička Njemačka napada Jugoslaviju i Svečnjak jedva spašava živu glavu te se prebacuje preko Kraljevice na Sušak gdje se skriva i slika u kupoli hotela ‘Kontinental’. 1943. osuđen je na smrt u odsutnosti od strane ustaškog prijekog suda u Zagrebu, ali uspjeva prebjeći u Assisi gdje živi i radi u internatu.

 

Neko vrijeme provodi u Napulju i Bariju, te ga 1945.g. prebacuju na slobodni teritorij u Dalmaciji, nakon čega je upućen u Rijeku sa
zadaćom da obnovi kulturni život Rijeke i Istre. 1951. Miroslav Krleža dovodi ga u Zagreb gdje preuzima dužnost glavnog urednika za ilustracije i opremu enciklopedijskih izdanja Jugoslavenskog
leksikografskog zavoda te piše likovne kritike u «Vjesniku» i «Borbi». 1953. radi kao nastavnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu., a 1954. svoje radove izlaže na XXVII. bijenalu u
Veneciji. 1962. osnovao je grupu ‘Ars’, 1964. samostalno izlaže u Švicarskoj u Lausanni., te 1966. i u Veneciji nakon čega postaje članom Europskog društva za kulturu.

Iako načet bolešću 70. i 80. godina i dalje intenzivno stvara te sudjeluje na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu gdje ga kritika svrstava među najveće hrvatske slikare 20.stoljeća. 1990. darovnim ugovorom Marta i
Vilim Svečnjak darovali su Zagrebu 842 djela (slike, crteži, grafike, kolaži), ali do danas Grad Zagreb nije uredio memorijalnu galeriju niti je zbirku prezentirao javnosti.

Iste godine Vilim je darovao Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 50 djela, a 1992. organizira posljednju samostalnu izložbu u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Zbog dugotrajne bolesti i opće slabosti 1. siječnja 1993. smješten je u bolnicu. Njegova žena Marta umire 11. siječnja, a Vilim 3. lipnja 1993., u 87. godini života.

Kuc Lamparna Vilim Svečnjak izložba kultura umjetnost TransArt2008

---