Izložba akademika Ivana Kožarića i Gorana Štimca, dekana riječke Akademije primijenjenih umjetnosti u Galerija Alvona

Izložba akademika Ivana Kožarića i Gorana Štimca, dekana riječke Akademije primijenjenih umjetnosti u Galerija Alvona

21.5.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

U petak, 23. svibnja u 20 sati na otvorenju izložbe akademika Ivana Kožarića i Gorana Štimca, dekana riječke Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921.), hrvatski kipar

Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943., a diplomira 1947. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića. Izlagati počinje 1953. godine, a samostalno izlaže od 1955. godine.

Godine 1959./60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoć povoljnim okolnostima i mogućnosti ostanka u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini. Početkom šesdesetih Kožarić je član neformalne grupe Gorgona, zajedno sa slikarima Marijanom Jevšovarom, Julijem Kniferom, Đurom Sederom i Josipom Vaništom, arhitektom Miljenkom Horvatom, povjesničarem umjetnosti i konceptualnim umjetnikom Dimitrijem Bašičevićem Mangelosom, te kritičarima Matkom Meštrovićem i Radoslavom Putarom.

Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976.) i Biennale u Sao Paolu (1979.). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu. Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.). Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima među kojima i one najpoznatije, spomenik A.G. Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu. Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu.

Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, dobio je 1997. godine. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti.

 

 

Akademski kipar Goran Štimac umjetnik u umjetničko-nastavnom zvanju,
izvanredni je profesor Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci gdje od 2006. godine obnaša i dužnost dekana. Tijekom svojeg umjetničko-nastavnog rada ostvario je značajne umjetničke projekte, idejne i operativne zadatke. Kao dekan Akademije primijenjenih umjetnosti zaslužan je za razvijanje svih struktura funkcioniranja ustanove od njezina osnutka do danas.
Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, dugogodišnji je član
Goranske Kiparske Radionice, a zadnjih pet godina predsjednik Stručnog
povjerenstva iste Radionice. Njegovi se radovi nalaze u fundusima Moderne galerije Zagreb, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka te zbirci Hrvatskog suvremenog kiparstva, Slavonski brod.
U vrlo bogatoj izložbenoj djelatnosti priredio je pedesetak samostalnih
izložaba, recentnih ciklusa crteža, slika i skulptura te sudjelovao na više od stotinu vrlo zapaženih žiriranih, koncepcijskih, problemskih bijenalnih, trijenalnih i pozitivnih izložaba, predstavljajući hrvatsku suvremenu likovnu umjetnost u zemlji i svijetu.
 
 
Foto: Prizemljeno sunce, Ivan Kožarić

 

 

 

Galerija Alvona Ivan Kožarić Goran Štimac izložba umjetnici akademik

Remax Labin