Istra bi vjetroelektrane na Učki i visoravni od Plomina prema Labinu, a ne ugljen
27.11.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Hoće li energetska strategija koja ne odustaje od ugljena kao energenta za termoelektrane posredno nametnuti gradnju TE Plomin 3 na ugljen? Može li Istra odlučivati o svojem razvoju? Čemu služi spomenuti dokument koji će u siječnju u saborsku raspravu?
Ako se ne nalazi pored ugljenokopa, termoelektrana na ugljen gradi se na moru zbog prijevoza. U javnosti se, osim Plomina, kao lokacija za TE na ugljen spominje Dalmacija i luka Ploče. Hoće li Dalmacija htjeti ugljen u svom dvorištu? Gdje su u svemu tome Istra i Plomin, pitam dr. Slavka Krajcara, koautora studije, dekana zagrebačkog Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo te predsjednika Čakavskog sabora, rodom Žminjca.
- Neće se program raditi tako da država nameće županijama elektrane, već će županije iskazati svoj interes. Nisam uopće zabrinut da se u Hrvatskoj neće naći lokacija za termoelektranu na ugljen. Već su sada neke sredine iskazale interes za pojedina energetska postrojenja. Budite sigurni da će se vrlo brzo županije natjecati u privlačenju investitora. Termoelektrana donosi razvoj županiji, rentu kraju u kojem radi, zapošljavanje, a energija je proizvod koji se traži, konkurentan je, možeš ga uvijek prodati, uvjeren je Krajcar.
Na pitanje koliko može iznositi renta, odgovara da je to stvar pregovora s investitorom. Na našu tvrdnju da se u Istri javnost protivi termoelektrani na ugljen Krajcar odgovara:
- Protivi se politika, IDS je protiv termoelektrane na ugljen. Ali vidjet ćete, vrlo brzo nakon izbora doći će do bitnih promjena. Ljudi znaju procijeniti svoj interes. Nisu to više termoelektrane na ugljen kao što su nekada bile. Tehnologija je potpuno nova i zagađenje je puno manje. Izvana gledajući niti ne vidite ugljen. Pa pogledajte mediteranske zemlje. Grčka kao turistička zemlja proizvodi više od polovice struje putem termoelektrana na ugljen, ilustrira Krajcar.
Istarska županija nudi u svojim prostornim planovima gradnju vjetroelektrana na Učki i na visoravni iznad Plomina prema Labinu. Može li se Istra usmjeriti prema obnovljivim izvorima?
- Može Istra investitorima ponuditi vjetar, ali Dalmacija je u tome konkurentnija. Zbog toga i Valalta i njen njemački partner grade vjetroelektrane iznad Senja, jer tamo puše više sati godišnje negoli u Istri. Ako se kod Šibenika struja može proizvoditi 2.600 sati godišnje, investitor će postaviti vjetrenjače u Dalmaciji, tvrdi Krajcar.
- Hrvatska mora stvoriti uvjete koji će privući investitore za gradnju energetskih postrojenja, jer će se u protivnom dogoditi da ostanemo bez plina ili struje, tumači Zdravko Mužek, koautor energetske strategije.
Premda su u javnosti prezentirana tri scenarija, strategija ne želi zabraniti u Hrvatskoj nuklearnu energiju, ugljen, plin ili obnovljive izvore, a tržište će pokazati za koji energent postoji interes. Pritom se moraju poštivati dogovorene kvote za CO2 i svi ostali propisi zaštite okoliša. Stručnjaci mahom smatraju da je zbog ograničenih emisija CO2 i cijene energije nuklearna elektrana neizbježna, ali dok se ona ne sagradi, struja se mora proizvesti iz drugih izvora. Kojih?
Plin kao energent u termoelektranama teško će privući investitore za proizvodnju tako skupe struje koja će s očekivanom znatno višom cijenom plina biti još skuplja. Ipak, i skuplja struja bolja je od one koje nema. Zato će se možda u Hrvatskoj graditi interventna TE na plin koja pritom proizvodi i toplinsku energiju, što je manje loša varijanta trošenja plina. Ali mora biti pored većeg grada. Možda u obzir dolazi Rijeka gdje je Primorsko-goranska županija i uvjetovala gradnju LNG terminala na Krku prelaskom TE Urinj na plin. Kada je riječ o lokaciji za nuklearnu elektranu, zbog interesa koji nadilazi nacionalni određuje je država.
- Stvar je u tome da strategijom ne možemo odbaciti niti jednu opciju. Moramo misliti i na unuke i ostaviti im dio resursa, zaključuje Krajcar.
Jasna ORLIĆ
I bez Plomina truju nas susjedi
Oko 75 posto emisije stakleničkih plinova u Hrvatsku stiže od razvijenijih susjeda. Tek 25 posto proizvedemo sami, tvrdi Mužek. Od ukupnog hrvatskog zagađenja zraka veliki udio otpada na promet. Nije nam poznat točan podatak koliko, ali neki smatraju da je u većim gradskim sredinama i 60 posto.
Županijski plan ne predviđa dalekovod za izvoz struje
- Županijski prostorni plan nije uvrstio nikakav dalekovod od Plomina prema Italiji ili Sloveniji putem kojeg bi se izvozila struja. Premda, navodno, HEP ima u planu izgradnju podmorskog kabela iz Hrvatske prema Italiji, on se u istarskim planovima ne spominje. Također, u županijskom planu nije trasa dalekovoda od Plomina prema Savudriji, potvrđuje ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno planiranje Ingrid Paljar. Koridor kabela uništio bi dobar dio prostora pa je, između ostalog, i zbog toga izbačen iz županijskog plana koji je usvojen u srpnju ove godine.
Energetska strategija je dokument višeg reda od županijskog prostornog plana. Ipak, Županija ne namjerava u prostorni plan uvrstiti ugljen kao energent za TE Plomin 3.
Foto: Slavko Krajcar
vjetroelektrane Zdravko Mužek LNG plin Slavko Krajcar TE Plomin Istra energetska strategija energetika ugljen politika