Istina se potpisuje imenom i prezimenom
18.4.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Ekologija
Ponukani člancima koji su proteklih dana izašli u medijima pod naslovom «Rockwool niti jednom tijekom pokusnog rada nije zagadio okoliš» i «Zatvaranje traži skupina građana koja brine samo o svojim interesima» želimo reagirati vezano uz činjenice koje su navedene u njima.
Istina je da smo, kako nas nazivaju, «ozlojeđeni», a naš osobni i politički interes je očuvanje našeg zdravlja, zdravlja naše djece i okoline u kojoj živimo.
Ne vode nas nikakvi politički interesi osim ako se politikom i politikantstvom može smatrati
borba za vlastiti život i opstojnost u našim domovima.
Vlasništvo nad 51 ha koje je Rockwool kupio za bijednih 947 285 eura ili 1,87 eura po metru kvadratnom ne daje ovoj multinacionalnoj kompaniji pravo da postane gospodar naših života i da nam određuje pravila življenja.
Ostale pravne i fizičke osobe koje žive na području općine Pićan, a među kojima smo i mi «nezadovoljnici» vlasnici smo preostalih 98.99% zemljišta u katastarskoj općini Pićan, a budući da je riječ o problemu koji izravno zahvaća područja više općina tada Rockwool-ov udio u vlasništvu još i manji.
Većina nas do dolaska Rockwool-a nije ni bila svjesna značenja riječi ekologija, ali smo silom prilike bili prisiljeni na ubrzanu edukaciju. Među nama nema stručnjaka, ali u nedostatku istih koji su javno spremni poduprijeti naše tvrdnje, osjećamo potrebu cjelokupnu javnost i nadležna ministarstva upozoriti na gorući problem u našem dvorištu.
Svakodnevna «magla», smrad, peckanje očiju, nosa, grla i metalni okus u ustima uvjerili su nas da s tvornicom, usprkos rezultatima službenih mjerenja emisija, nešto nije u redu, a indiferentni stav mjerodavnih institucija natjerao nas je da posumnjamo u njihovu vjerodostojnost.
Sve što smo do tada slušali i čitali o Rockwool-u palo je u vodu 17.9.2007. kada je prvog dana probne proizvodnje tvornica Rockwool cjelokupno područje Luga zavila u crveni dim, a od tada to je postala njihova svakodnevna praksa.
Najmodernija tehnologija građena po principu «The best availabile technology» pokazala je sve svoje nedostatke koji ni do dana današnjeg nisu otklonjeni budući da i odgovorni u tvornici znaju da je to nemoguće te je cjelokupni rad uprave tvornice fokusiran na obilazak ureda Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja te lobiranje preko institucija EU.
Vrhunac Vaših akcija predstavljaju i najnoviji članci objavljeni u medijima gdje očito nemate obraza potpisati se imenom i prezimenom, već se pojedinci skrivaju iza imena uprave Rockwool-a ili zaposlenika tvornice.
Nikada nismo smatrali zaposlenike krivcima već smatramo da su i oni žrtve kao i mi, a u skoroj budućnosti žrtve će biti pučanstvo cjelokupne Istarske županije.
Mi, potpisnici ovog teksta, ljudi smo koji zastupaju «vlastite interese» ali i interese šire javnosti koja nas podupire u našim istupima.
Ekološke udruge nastale su kao znak protesta lokalnog stanovništva protiv ekološki neprihvatljivih objekata koje godinama Labinštini nameću needucirani političari pretvarajući je u «Eldorado» prljave industrije, a kulminacija nezadovoljstva nastala je dolaskom Rockwool-a.
Tvrtka Rockwool, danska središnjica i podružnica Rockwool Adriatic od samog je početka široj javnosti prezentirala utjecaj svoje «čiste» proizvodnje na okoliš.
Svjetlosno zagađenje je toliko da je Rockwool-ova tvornica vjerojatno vidljiva i iz svemira. Danima nismo mogli usnuti od silne buke koja se širila s «lokacije zahvata».
Plinska komora koja je popratni dekor Rockwool-ova proizvodnog procesa podsjetila je stanovništvo na početke industrijske revolucije ili plinske komore nekih crnih razdoblja ljudske povijesti.
Vrijeme je da padnu maske i da se cjelokupna javnost upozna s šokantnim činjenicama koje se nalaze u studiji utjecaja na okoliš, dokumentu na čije se poštivanje neprestano pozivate. Problematičnu studiju izradio je Ekoenerg iz Zagreba nakon što je Rockwool dopisom Ministarstvu zaštite okoliša uputio prijedlog graničnih vrijednosti emisija amonijaka, formaldehida i fenola vezanih za proizvodni proces kamene vune.
Studija predviđa mogućnost ispuštanja plinova bez upotrebe filtera.
Štete po ljudsko zdravlje, materijalna dobra i usjeve iznositi će 5 074 602 eura na godinu. Ova šteta odnosi se samo na dušične, sumporne i ugljične okside i čestice kamene vune, a studija čak nije uzela u obzir štete koje će prouzročiti ostali polutanti uključujući halogenovodike i teške metale.
Dr. Jelavić, autor studije, na tematskoj sjednici održanoj 28.2.2008. u Pićnu najprije je negirao postojanje ovog podatka, a kasnije pritisnut dokazima iz studije priznao kako je 5 074 602 eura na godinu uobičajena popratna šteta uz ovakvu vrstu industrije, a nesretnici koji ovdje žive su ti koji to moraju trpjeti za dobrobit ostvarenja Rockwool-ova profita.
Dotični gospodin nije dao odgovor kakve će biti posljedice na ljudsko zdravlje, tko će liječiti buduće bolesnike te iz kojih će se izvora financirati nastale štete? Iz ove šutnje nameće se zaključak da će financijski teret podnijeti «sretnici» koji ovdje žive, proračun Istarske županije i proračun RH, a sve u duhu jačanja dobrosusjedskih odnosa s Rockwool-om i eventualnog ulaska RH u EU.
Dobrosusjedski odnosi Rockwool-a s lokalnom zajednicom manifestiraju se kroz «konstruktivno» iznošenje informacija od strane za to plaćenih profesionalaca za odnose s javnošću, a lokalno stanovništvo je tu prisutno kao poželjni detalj za cjelokupnu sliku u javnosti. Predsjednik i tajnik Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju dr. Mohorović i dr. Giudici informirali su nas o štetnosti utjecaja polutanata na ljudsko zdravlje koji su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kao i studije Ministarstva zdravstva u američkoj državi Teksas, a vezanoj uz dugogodišnji rad njihove tvornice kamene vune, uzročnici kardiovaskularnih, respiratornih bolesti kao i najtežih oblika karcinoma. Budući da prema medicinskim statističkima podacima Istrani, a naročito stanovnici Labinštine, drže jedno od vodećih mjesta po broju oboljelih od karcinoma pitanje je da li ćemo uskoro zasjesti na neslavni tron.
Još uvijek javnost nije upoznata gdje ste zbrinuli otpad koji je nastao tijekom probne proizvodnje kao ni način i mjesto budućeg zbrinjavanja 2000 tona otpadne kamene vune i nepoznate količine šljake i prašine od koksa I. faze tvornice te 4000 tona otpadnog materijala kada u pogon krene II. faza. Poznato je samo da kompletnu teoriju zbrinjavanja temeljite na ključnoj riječi «inertan» otpad, pretpostavci da će se odlagati na Kaštijun, pregovarati s postojećim odlagalištima komunalnog otpada na području Istarske županije u Pazinu, Buzetu, Rovinju, Labinu, Puli, Umagu i Poreču ili odlagati u boksitne jame.
Vrhunac svih nelogičnosti predstavlja prezentacija najnovijih rezultata ispitivanja kvalitete zraka u okolici tvornice koji pokazuju poboljšanje kvalitete budući da je zrak prije dolaska Rockwool-a prema podacima mjerne stanice Sveta Katarina, a čije rezultate očitava Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, imao drugu kvalitetu zbog povećane koncentracije sumpornog dioksida, dušičnog dioksida i prizemnog ozona.
U istom poglavlju studije obrađena je i zagađenost bukom prije i nakon početka rada tvornice te je dokazano da studija smanjila postojeću buku. Sukladno dobivenim podacima prezentiranim od strane Rockwool-ovih stručnjaka (Stentoft, Vlačić i dr. Jelavić) mišljenja smo kako bi spomenutu tvornicu hitno trebalo dislocirati s postojeće lokacije i premjestiti u Dansku kako bi i Danska uz pomoć Rockwool-a poboljšala kvalitetu okoliša.
Žalosno je da pojedinci iz općinskog vijeća nisu pročitali autorsko djelo zvano studija, a još je žalosnije kada to nisu učinili stručnjaci iz komisije koji su je odobrili i omogućili dolazak Rockwool-a u naše krajeve. Da su to učinili sigurni smo da danas ne bismo vodili rasprave vezane uz Rockwool, već bi uz pametnu strategiju razvoja ovog kraja, na lokaciji tvornice stajao objekt koji bi poštivao prirodne resurse ovog kraja.
Mjerodavne institucije kažnjavaju običnog građanina koji uredno izvršava svoje obaveze prema RH, dok rad tvornice bez koncesije za korištenje podzemnih voda prolazi nekažnjeno, a za svoj rad kapitalisti bivaju nagrađeni te dobivaju poticajne mjere, povlastice i oslobađa ih se plaćanja poreza na dulji vremenski period.
Lokacija tvornice nalazi se u slivu Raša-Boljunčica na čijem je području prema dostupnim dokumentima na razini županije obavezna izrada Plana gospodarenja vodama, a do izrade istog ne mogu se graditi novi vodozahvati kako za javne vodoopskrbne sustave tako ni za tehnološke potrebe gospodarskih objekata. Područje općine Pićan spada u vodonosno
područje prioritetnog značenja za koje je Zakonom i Programom prostornog uređenja RH propisana izrada detaljnog plana gospodarenja vodama jer je to područje utvrđeno kao državna rezerva podzemnih voda.
Iščitavajući slovo zakona, a slijedeći tok dosadašnjih događanja, ispada da je zakon kapitala ispred zakona RH.
Prekršajni sud u Labinu 15.02.2008. sukladno Zakonu o zaštiti okoliša potvrdio je Rockwool-ovu krivicu za ispuštanje dimnih plinova na krovu kupolne peći izrekavši nepravomoćnu kaznu Rockwoolu u iznosu od 8 500 kn odnosno17 000 kn kazne, a odgovornoj osobi Bartosz Stentoftu simboličnih 4 000 i 8 000 kn kazne, dok će se žalbe vezane uz odbacivanje prijave vezane uz zbrinjavanje 26 m3 procesne vode bez izvješća o fizikalnim i kemijskim svojstvima sukladno Zakonu o otpadu te žalba na presudu rješavati na Visokom prekršajnom sudu.
Do sada smo svoje medijske istupe temeljili na činjenicama s terena i iz studije utjecaja na okoliš pa želimo zamoliti predstavnike iz Rockwool-a da u javnost prestanu iznositi neutemeljene činjenice, a županijsku i državnu vlast kao i mjerodavne institucije i ministarstva da konačno počnu provoditi zakone koje je donio Sabor RH.
I kratak osvrt na pismo zaposlenika objavljenog u medijima, odaslano lokalnim zajednicama
i potpisano od strane radnika Rockwool-a sa ukupno 95 potpisa.
Pitanje potpisnicima, kreatorima i čitateljstvu, a sve gledano kroz brojke.
Što je skupina ozlojeđenih?
Potpisna lista sa navedenih 95 potpisa sa zadnjim i konačnim brojem 95 ili potpisna lista s zadnjim, ali ne i konačnim brojem 566 nezadovoljnika samo s područja Općine Pićan.
Gospodo potpisnici!
Molimo Vas da komentirate ove činjenice i mišljenje objavite u medijima.
- Ekološke udruge:
- «Naša zemlja»; Matilda Ilić
- «Ekop Istra – ogranak Pićan; Kristina Đurović
- «Pineta»; Patrik Juričić
- Odbor za zaštitu okoliša Općine Pićan; Anton Bažon