Iskorišteni kamenolom u Koromačnu jedina opcija za LNG
29.2.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Zanemari li se faktor postojeće infrastrukture na Krku, najbolja lokacija za LNG terminal je područje oko poluotoka Ubac, gdje su predviđene četiri opcije, kazao nam je jučer Niko Malbaša, jedan od izrađivača studije o izboru lokacije za LNG, što ju je nedavno tvrtka Ekonerg predala naručitelju, Ministarstvu gospodarstva. Jednu od njih Vladi će na usvajanje predložiti imenovano povjerenstvo, no ta će se odluka, po njegovim riječima, temeljiti i na drugim kriterijima, tj. strateškim i političkim procjenama.
- Nama nitko nije rekao bismo li prednost dali lokaciji s postojećom infrastrukturom, kao što je Krk, ili Raškom zaljevu, koji je po većini drugih karakteristika povoljniji, kazao je Malbaša. Rekao je i da bi nam »najradije poslao cijelu studiju, sa svojih 700 stranica«, no da zbog odnosa prema naručitelju, to ne bi bilo u redu. Uputio nas je stoga na Ministarstvo gospodarstva, kojemu smo i poslali upit te zatražili studiju ili bar njen sažetak. Glasnogovornica Mirjana Šundov rekla je da ga je proslijedila pomoćniku ministra Željku Tomšiću i dodala da će u svakom slučaju studija biti uskoro prezentirana javnosti.
U međuvremenu, u razgovoru s Malbašom ipak smo doznali neke pojedinosti o ovom ulaganju, koje će, bude li završilo u Raškom zaljevu, sigurno značajno utjecati na gospodarske i druge aktivnosti na Labinšćini.
- Prilikom izrađivanja studije vodili smo se geološkim, sigurnosnim, ekološkim i ekonomskim kriterijima. Sve lokacije, osim Urinja, koji smo odmah isključili, imaju prednosti i nedostatke, no u samom vrhu su Krk i Raški zaljev. Plominski smo isključili jer u njemu nema mjesta. Raški zaljev pogodan je u onom dijelu koji se tiče geologije, tj. nedirnutosti prostora, odsustvu naselja u blizini, kao i drugih objekata s kojima bi se mogao sukobljavati. Vizualno zagađenje bi tu bilo minimalno, a i brodovi bi imali lagan pristup. U sam Raški zaljev oni ne bi mogli niti ući, zato su četiri predložene lokacije na samom vrhu poluotoka - i to Ubac, Podubac, Zagrob prema Rtu Arne te Sočaja, kazao nam je Malbaša. Traženjem na karti vidjeli smo da se posljednje dvije zapravo nalaze u općini Marčana, i to Rt Sočaja nedaleko od krničke luke, dok je Zagrob na »vanjskoj strani« marčanske obale. Podubac je naziv za manje ulegnuće kraj Rta Ubac, no u smjeru Koromačna. Na pitanje o zaštićenom području Hrvatskih šuma, tik do Rta Ubac, Malbaša kaže da tip zaštite nije takav da bi u blizini onemogućio postrojenje poput LNG-a. Kazao je i da na tom terenu ne bi dolazili u obzir »off shore« terminali, tj. oni na moru, i to zbog prevelike dubine i velikih valova.
- Problem bi mogao biti u tome što još ni jedna županija, ni Primorsko-goranska ni Istarska, nisu LNG unijele u svoje prostorne planove, dok je prema strategiji i programu prostornog uređenja Republike Hrvatske za razdoblje od 1997. do 2015. godine, koju je donio Hrvatski sabor, ucrtana lokacija na Krku. Naravno da je naša studija samo podloga za razgovor te će slijediti još barem studija utjecaja na okoliš za odabranu lokaciju prilikom izdavanja dokumenata. Vjerojatno će biti i političkih razmirica između Rijeke i Istre, zaključio je Malbaša.
Dušica Radojčić upozorava na to da se građani sve češće izostavljaju iz odlučivanja.
- Naša je dužnost upozoravati javnost na ono što obično prešućuju investitori i političari. Tako je u slučaju izgradnje LNG-a potrebno još jednom ponoviti da je Zelena Istra uputila prošle godine primjedbe na prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana županije, a među njima i na ucrtavanje lokacija za terminale za ukapljeni plin u Raškom i Plominskom zaljevu te Koromačnu. Kao prvo, potencijalne lokacije LNG terminala nisu odabrane temeljem analiza koristi i negativnih aspekata takvog postrojenja za lokalnu zajednicu. Na predstavljanju Izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana u Puli 9. listopada 2007. predstavnica Zavoda za prostorno planiranje je i navela da su lokacije ucrtane temeljem prijedloga koji je izradila Ina - jedan od investitora. Ono što je dobro za investitora najčešće nije dobro za zajednicu jer je prvima u interesu jedino što veći profit i što manji troškovi zaštite okoliša. Lokacije za zahvat s tako značajnim utjecajem na okoliš i druge aspekte života u lokalnoj zajednici ne bi se smjele birati isključivo na povoljnoj ocjeni npr. geoloških i maritimnih svojstava lokacija, kao što je slučaj s lokacijom Raškog zaljeva proizašlom iz elaborata tvrtke Ekonerg. Jedna takva odluka trebala bi se temeljiti na strateškoj procjeni utjecaja na okoliš svih potencijalnih lokacija i odabiru najmanje štetne alternative - odlučivanju u kojem neizostavno mora sudjelovati i javnost. Predloženi način ucrtavanja potencijalnih lokacija pretvara lokalno stanovništvo u žrtve nametnutih odluka. Zašto bi lokalna zajednica bila pod najvećim negativnim utjecajem od nekog zahvata, a od njega imala najmanju korist? Razlika između Ekonergovog elaborata o najpovoljnijoj lokaciji i strateške procjene utjecaja na okoliš je u tome što ona prva ne ispituje interese lokalne zajednice i odnos koristi i šteta, kao ni utjecaj na okoliš, ističe Radojčić.
- Građani moraju najprije biti upoznati o kakvom se uopće postrojenju radi, koji su rizici, na koji će način utjecati na ostale gospodarske aktivnosti, kakav će biti utjecaj na okoliš, upozorava Radojčić.
Pri krupnim političkim odlukama kao što je LNG, dodaje, u odlučivanju se traži participacija svih, neka vrsta općeg društvenog konsenzusa, kako bi se na neki način podijelile i koristi i rizici bez obzira na to kakva na kraju odluka bila. To su konačno shvatili i neki izabrani predstavnici građana u Labinu, kada su na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća odbacili spomenuti prijedlog ucrtavanja LNG terminala u Prostorni plan Istarske županije, obrazloživši to upravo nedostatkom analiza o utjecaju jednog takvog postrojenja ne samo na lokalnu zajednicu, nego i na širem području Istre, tj. nedostatkom strateške procjene utjecaja na okoliš, navodi Radojčić.
Iako je do LNG terminala, gdje god će biti, još dugi put, čini se da studija Ekonerga preferira Krk zbog postojeće infrastrukture, a da se u Istri vodi drugim kriterijima. Sve su istarske lokacije, međutim, na praktički netaknutom terenu, i s te strane predstavljaju veću žrtvu. Prijedlog županijskog Prostornog plana stoga nastoji za LNG predvidjeti već izgrađene lokacije poput one u Plominu kraj elektrane. Na koncu, sigurno je da će sve ovisiti o političkoj odluci, i to sigurno ne samo onoj istarske javnosti.
Studija ispustila županijske lokacije za LNG
Istarska županija u II. izmjenama prostornog plana, koje još nisu usvojene, također predviđa LNG terminal i poveznicu na magistralni plinovod, ali ne na lokacijama koje preporučuje studija.
Prema grafičkom prikazu predloženih izmjena plana, koje se mogu pogledati na službenim stranicama Županije, lokacije za LNG predviđene su u Plomin Luci, zatim kraj Koromačna te na samom dnu Raškog zaljeva, kraj Mosta Raša. Tamo se nalazi i glavna trasa plinovoda, dok bi u slučaju smještaja u Koromačnu ili Upcu morao biti izgrađen još jedan krak plinovoda do spoja Mosta Raše. Prostorni plan u Upcu predviđa zelenu površinu, a u uvali sjeverno od Zagroba i područje turističko-ugostiteljske namjene. S obzirom na to da su Ubac i Koromačno relativno blizu, udaljeni oko pola kilometra, moguće je da se planirani LNG u Koromačnu u županijskom planu zapravo poklapa s onim što Ekonerg ucrtava u svojoj studiji. Točnija predviđanja je teže iznijeti dok Ministarstvo gospodarstva ne objelodani studiju.
Kostešić: Općini Marčana LNG neprihvatljiv
U Općini Marčana odbacuju mogućnost LNG-a na njihovom terenu.
- Jedno s drugim je očito u suprotnosti i neće ići zajedno. Takav objekt nama nije ni najmanje prihvatljiv. Prostor smo već namijenili za druge aktivnosti, dijelom turizam, i sumnjam da može doći do nekog ozbiljnog razgovora o LNG-u, kazao nam je načelnik Marčane Marijan Kostešić. Dodao je da je općinski Prostorni plan na ponovljenoj javnoj raspravi, no da ni u njemu nije predviđen LNG terminal.
Knapić: Raši treba dati vremena da razmisli
Načelnik Raše Josip Knapić složio se s time da bi bilo dobro, kao što traži i Vijeće Labina, LNG terminal uvrstiti u prostornu dokumentaciju ne s ovim ciljanim izmjenama Prostornog plana županije, već tzv. sustavim. - Raši treba dati malo vremena da razmisli, jer ukoliko se LNG terminal nalazi na području iskorištenog dijela kamenoloma u Koromačnu, onda je to jedna stvar, no ako je na poluotoku Ubac, koji je zaštićeni rezervat, to je sasvim nešto drugo, kazao je Knapić. Pojasnio nam je da LNG nije predviđen u prijedlogu Prostornog plana općine Raša, koji je sada u fazi obrade primjedbi građana.
Jakovčić: Ubac ne dolazi u obzir
LNG terminal na istarskoj obali je za našu županiju vrlo zanimljiv razvojni projekt i vezujemo ga uz energetsku politiku Županije, termoelektranu u Plominu na plin te potrebu raspolaganja raznovrsnim resursima. Određivanje lokacije u ovom trenutku nije ključni prioritet. Ne mogu potvrditi da će se LNG graditi, ali istražujemo različite mogućnosti. S jedne strane treba zadovoljiti interese gospodarstva, a s druge ekologije i održivog razvoja. Vrednovat ćemo sve te elemente, mišljenje struke i donijeti odluku o gradnji, komentirao je istarski župan Ivan Jakovčić informaciju o studiji Ekonerga. Upitan znači li lokacija za LNG u izmjenama županijskog plana postrojenje u Koromačnu ili obližnjem Upcu, Jakovčić je rekao da nikakva lokacija još nije određena, te pojasnio da »dok je on župan«, neće dozvoliti da se »divan poluotok Ubac pretvori u LNG«. - Rješenje koje bi išlo za tim da se terase kamenoloma ili Plominski zaljev iskoriste za LNG sigurno bi dobilo pozitivno mišljenje Poglavarstva. Ubac za nas ne dolazi u obzir, zaključio je župan.
LNG terminal Ubac Knapić jakovčić koromačno prostorni plan