I vuna ovaca s područja Labinštine završavat će u tepisima

I vuna ovaca s područja Labinštine završavat će u tepisima

5.5.2015. // Poslovni dnevnik // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Kamo s vunom s ostriženih ovaca godinama je bio problem ovčara s Cresa i Lošinja, ali i drugih otoka, koji su tone runa, jer nije bio organiziran ni otkup ni sustavno zbrinjavanje, morali odvoziti na otpad, spaljivati ili zakopavati negdje na pašnjacima kao da nije riječ o korisnoj sirovini.

Ostavljala se vuna i u prirodi, što je, budući da se sporo razgrađuje, bilo ne samo ružna slika već i ekološki problem. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj ima 600 tisuća ovaca, više od polovice je na kontinentu, a ostatak na otocima, u Lici, dalmatinskom zaleđu. "Ove će se godine sva vuna naših ovaca zbrinuti, riječ je o 11.000 ovaca na cresko-lošinjskom otočju koje uzgajamo u Poljoprivrednoj zadruzi Cres i drže ih privatni ovčari na našem području. Oko 11 tona vune odvest će se s otoka zahvaljujući poduzetniku Draganu Tutiću s kojim je dogovoreno da će svu vunu preuzeti", kaže Mateo Ferarić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Cres.

Kad počne sezona striženja ovaca, na otocima će se organizirati nekoliko punktova za sabiranje i kad se nakupe dovoljne količine, vuna će se otpremiti. U dva su se navrata prošlih godina Crešani opekli ugovarajući otkup vune, Zadruga ju je i isporučila, no novac nikad nisu dobili, pa su sada s Tutićem, koji je ponudio zbrinjavanje i na sebe preuzeo troškove odvoza, odlučili da vunu neće ni nuditi za otkup, već im je dovoljna korist što će ona "nestati" s otoka. Usto, i europske su odredbe naložile ovčarima pravilno zbrinjavanje vune, što ne podrazumijeva da se odlaže kao otpad. A vuna creskih i lošinjskih ovaca, kao i onih s Krka i Paga, s Labinštine u Istri i iz gotovo cijele Slavonije završit će, otkriva Dragan Tutić, vlasnik zagrebačke tvrtke Monole, u tepisima.

Svu ovčju vunu koju otkupi ili zbrine Tutić izvozi u Indiju kao sirovinu. S ovčarima u Lici i na dalmatinskim otocima, na žalost, nije uspio dogovoriti suradnju jer ne pristaju na zbrinjavanje, no i bez toga ove će godine na svjetsko tržište plasirati 600 tona ovčje vune, dvostruko više nego lani. "Vuna naših ovaca, većinom vrste pramenka, gruba je i odlične kvalitete upravo za preradu i izradu tepiha, nije to fina vuna za tekstilnu industriju", objašnjava Tutić koji u Končanici kraj Daruvara ima sabiralište. Ondje se vuna dovozi, čisti, sortira i svrstava po kategorijama priprema za krajnjeg kupca. 

 

 Tamara Opačak-Klobučar/VL

 

 

ovce vuna poduzetništvo