Hrvatska u EU-u: Šok zajedničkog tržišta

Hrvatska u EU-u: Šok zajedničkog tržišta

10.12.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Potpisivanje pristupnog ugovora velik je i značajan korak Hrvatske ka punopravnom članstvu u EU. Iako se radi o povijesnom događaju, pred hrvatskom je vlašću još ravno 569 dana posla na pripremi zemlje i za službeni ulazak u Uniju 1. srpnja 2013. godine.

Na novoj je Vladi da Hrvate uvjeri da je članstvo u EU poticaj za daljnji politički i ekonomski razvoj zemlje jer postajemo dio najvećega svjetskog gospodarstva. Građanima treba reći da Hrvatsku u EU-u očekuje bolja poslovna klima, da može očekivati veća strana ulaganja što bi trebala donijeti i nova radna mjesta.

Zemlja se može nadati novcu iz europskih fondova što bi trebalo pomoći ravnomjernom razvoju regija, modernizaciji poljoprivredi i ribarstva, očuvanju okoliša, razvoju infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju. Konačno, članstvo bi trebalo donijeti i visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise.

Naravno, ulazak Hrvatske u zajednicu europskih naroda još na referendumu moraju potvrditi birači, koji će na vlastitoj koži morati osjetiti što to u stvari znači biti građanima Europske unije.

Nema carine

Ulaskom u EU ukidaju se carinske kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, što znači da nema ni straha od carinjenja robe kupljene preko granice. Druga strana te medalje je ukidanje prava na povrat PDV-a prilikom kupovine u, primjerice, Sloveniji ili Italiji. Dosad su hrvatski građani, kupujući u talijanskim trgovinama, računali na povrat plaćene IVA-e ako im je račun prelazio određenu svotu, no ulaskom u EU ta povlastica nestaje.

Jeftiniji proizvodi

Nakon pristupanja EU-u hrvatski će građani moći kupiti kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice Unije i to po znatno nižim cijenama nego danas, tvrdi brošura Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Finski mobilni telefon, objašnjavaju, može biti isporučen u Hrvatsku bez obračuna carine i primjene bilo kakve carinske kontrole. U isto vrijeme, primjerice, carina na uvezeni televizor iz Južne Koreje kao treće zemlje (ne-članice EU-a) plaća se po njegovom prvom ulasku u EU, a nakon toga više nema dodatnih carina ili dodatnih provjera unutar Unije.

Nulta stopa PDV-a

Kako je već puno puta istaknuto, nulta stopa PDV-a nije u skladu s europskom regulativom, pa najkasnije danom ulaska u EU Hrvatska mora uvesti PDV na kruh, mlijeko, knjige, znanstvene časopise, lijekove i medicinske implantate. No, osim najmanje stope od pet posto, druge stope EU ne propisuje, pa Vlada može, primjerice, kao svojevrsnu kompenzaciju, uvesti stopu PDV-a manju od 23 posto na druge proizvode, poput mesa i slično.

Cijene roaminga

Od 2014. godine mobilni operateri smjet će pozive unutar EU-a (pozive u drugu članicu, tzv. roaming) naplaćivati najviše 0,24 eura bez PDV-a. Kada bi se na tu cijenu uračunao hrvatski PDV, pozivi bi stajali 0,29 eura, odnosno nešto više od dvije kune. Hrvatski potrošači trenutno plaćaju znatno više cijene za roaming - iznos po minuti može se kretati od sedam pa i više od 12 kuna, ovisno u kojoj se zemlji Europske unije nalaze.

Zaštita potrošača

Bruxelles je dosad izglasao niz odredbi koje jamče veću zaštitu prava potrošača. Primjerice, Europski je parlament prihvatio uredbu prema kojoj od 2012. godine svi koji putuju na brodovima s više od 12 putnika, trajektima ili kruzerima imaju pravo na odštetu u slučaju da brodarska kompanija otkaže putovanje ili isplovljavanje kasni više od 90 minuta. Prijevoznici će moći izbjeći tu obvezu jedino ako brod kasni zbog loših vremenskih prilika ili nekih drugih okolnosti koje su izvan kontrole brodara. U slučaju da putnici ostanu "zarobljeni" u luci, mogu tražiti da im brodarska kompanija plati tri noćenja u hotelu po cijeni od najviše 80 eura na noć.

Otpadne vode, pitka voda, kvaliteta zraka

Do kraja 2023. godine Hrvatska će izgraditi sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji je u skladu s europskim pravilima. Pet godina ranije trebala bi nadograditi sustav javne vodoopskrbe kako bi potrošači imali kvalitetniju vodu namijenjenu za piće, ali je moguće da će zatražiti dodatne tri godine za prilagodbu. Puna primjena europskih direktiva o kakvoći zraka (dopuštenoj količini određenih onečiščujućih tvari u zraku) u Zagrebu, Rijeci, Sisku i Kutini počinje 2018. godine.

Sloboda kretanja radnika

Svaka zemlja članica ima pravo uvesti prijelazno razdoblje za hrvatske državljane tijekom kojeg se oni neće tretirati kao radnici iz EU-a, nego iz tzv. trećih zemalja (odnosno, kao sada), a to može trajati najkraće dvije i najduže sedam godina. Dosad su Italija i Austrija u neslužbenim kontaktima najavile uvođenje takvog ograničenja. Hrvatska burza rada postat će dio Euresa, najveće svjetske burze rada koja u ovom trenutku nudi 1,2 milijuna oglasa za razne poslove.

Prodaja poljoprivrednog zemljišta

Najviše sedam godina od pristupanja Uniji zabranjena je prodaja poljoprivrednog zemljišta državljanima EU-a. O tom će se ograničenju ponovno raspravljati već tri godine nakon ulaska u EU, točnije 2016., ali Vijeće EU-a će o tome donositi odluku jednoglasno. Drugim riječima, za ukidanje zabrane potreban će biti i glas Hrvatske jer će njezin predstavnik tada sjediti u Vijeću.

Osobne isprave

Postupno će se mijenjati registarske oznake na vozilima. Nove registracije dobit će, vjerojatno, i znak EU-a (žute zvjezdice na plavoj podlozi). Do 2013. bit će uvedena vozačka dozvola u kartičnom obliku, ali je rok za povlačenje starih vozačkih dozvola tek 2033. godina. Putovnice ostaju iste, dok se osobne iskaznice zasad neće mijenjati, mada će s vremenom, radi razvoja elektroničkog poslovanja, biti zamijenjene elektroničkim osobnim iskaznicama.

Institucije

Hrvatski građani birat će 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Vlada će odrediti jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Hrvatska dobiva jednog suca u Europskom sudu pravde te Općem i Revizorskom sudu. U Vijeću EU-a imamo sedam glasova. (Irena FRLAN/Novi list)

 

gospodarstvo carina tržište ekonomija eu

Remax Labin