HEP već odlučio o monstrumu na ugljen

29.7.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Postoji realna opasnost da se pod pričom preinake, remonta, proširenja ili otvoreno pod gradnjom termoelektrane Plomin III u Istri izgradi dosad najjača termoelektrana na ugljen, smatra Đani Poropat, dogradonačelnik Grada Rijeke i istaknuti HNS-ovac, koji se posljednjih godina u javnosti angažirao na području energetike i zaštite okoliša.
Naime, Hrvatska elektroprivreda već više godina najavljuje izgradnju novog bloka te termoelektrane snage 500 megavata iz općepoznatog razloga - potrošnja energije raste, a ne proizvodimo je dovoljno. Više je puta u javnosti ponavljan službeni stav Vlade RH da Hrvatska treba biti energetski neovisnija. Gradit će se i drugi elektroenergetski objekti, međutim građane Istre, ali i Primorsko-goranske županije interesira poglavito kakav će biti pogon novog bloka TE Plomin, ugljen ili plin, budući da je sve žešća polemika politike i struke o tome što je bolje.

 

Polemika struke i politike

 

Politika tvrdi da u obzir dolazi isključivo plin kao ekološki energent, pa je tako i Županijska skupština odlučila i u izmjene i dopune županijskog prostornog plana ugradila odredbu da TE Plomin III može raditi isključivo na plin, dok se u javnosti više puta pojavila teza da je šteta iz ograničenih količina plina iz jadranskog podmorja proizvoditi struju, da je ugljen jeftiniji i dostupniji te da danas postoje nove tehnologije »čistih termoelektrana na ugljen« koje pohranjuju štetni ugljični dioksid u podzemlje. Što je pravo, a što krivo, javnost ne zna, a ne može niti znati kada informacije dolaze na kapaljku. Ipak, stanovništvo, osobito Labinštine, zabrinuto je zbog mogućih utjecaja na zdravlje i okoliš, zbog ponajviše dobro znanih problema sa štetnim emisijama iz bloka I TE Plomin, koji nije imao sustav za odsumporavanje, a izgrađen je daleke 1971. godine.

Izgradnjom bloka II, što je bio prvi izgrađeni elektroenergetski objekt u nezavisnoj Hrvatskoj u partnerstvu HEP-a i njemačke energetske kompanije RWE, na njegov sustav za odsumporavanje priključen je i blok I. No ima i tu podosta otvorenih pitanja, primjerice na koji se način skladišti pepeo koji ostaje kod izgaranja? Na otvorenom? Također, ne valja zaboraviti, a okolišne udruge to stalno ponavljaju, da je na snazi saborska uredba o zabrani korištenja ugljena u termoelektranama, a HEP se, neslužbeno se doznaje, namjerava Vladi obratiti s inicijativom da se ona ukine zbog novih dostupnih tehnologija. Treba, osim toga, reći da je TE Plomin jedina termoelektrana na ugljen u zemlji.
No izgradnja novog bloka, koji će najvjerojatnije biti zamjena za blok I, vrlo je važna tema, veliki projekt budućnosti o kojem u narednom desetljeću doslovce ovisi život ljudi i cjelokupno gospodarstvo.

Poropat: Nema više opravdanja za ugljen

Poropat kaže da danas više nema opravdanja za korištenje ugljena.
- Nekad se to činilo pod izlikom da se koristi ugljen iz domaćih ugljenokopa, da se čuvaju radna mjesta u njima, no danas to ne bi bio domaći ugljen, već bi ga uvozili iz Afrike ili nekog drugog dijela svijeta. Apsurd je da se ide na ugljen kao pogon s obzirom na zagađenja okoliša i utjecaj na zdravlje, i to ne samo Istrana, već i građana Primorsko-goranske županije. Ovisno o vjetrovima i zračnim strujama zagađenje se širi nad cijelom Istrom i Primorsko-goranskom županijom. Naprosto kao svjesni ljudi moramo reagirati, mobilizirati javnost jer nitko nema pravo trovati naše građane i buduće generacije, rezolutan je Poropat.
Svugdje u svijetu uvode se visoke takse zbog ekologije, odnosno ekološki porezi, kaže. Stoga alarmantnom smatra informaciju da RWE želi izgraditi novu termoelektranu na ugljen u Plominu zajedno s HEP-om, a za takvu tezu ima i objašnjenje.

- Takvu proizvodnju električne energije sve teže može pokrenuti u Njemačkoj zbog novih uvjeta, skupoće zaštitnih propisa vezanih uz zagađenje, ekologije i ekološkog poreza na ugljen, pa samim tim i sve manje ekonomske isplativosti. Stanje u Plominu i zbog njega već je sada alarmantno. Ujedno kod skladištenja ugljena na otvorenom, uslijed vanjskih uvjeta, kiše, vjetra, čestice se raspršuju zrakom, morem i podzemnim vodama. Postavlja se i pitanje pepela kojeg dva do četiri posto ostaje nakon izgaranja ugljena. Gdje se on skladišti? Na otvorenom, zaključuje.

Europa pojačava razgovore o globalnoj borbi za čisti okoliš

- Europa pojačava razgovore o globalnoj borbi za čisti okoliš. Sada se od industrije zahtijeva da smanji emisije štetnih plinova, a analitičari tvrde da će ti zahtjevi znatno povećati cijenu električne energije dobivene iz ugljena. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predložio je Europskoj uniji da se konsolidiraju u tarifama za produkte koji se uvoze a proizvode štetne plinove kao što je ugljen. Amerika također napušta projekte s ugljenom. Primjera radi, Wall Street Journal napominje da je zbog novih propisa u emisiji štetnih plinova Busheva administracija otkazala subvencije od 1,8 bilijuna dolara za postrojenja s pogonom na ugljen.
Troškovi usklađivanja s novim propisima i u SAD-u su izuzetno visoki i znatno premašuju isplativost projekata koji uključuju ugljen. U SAD-u je obustavljena izgradnja 50 elektrana na ugljen, kaže Poropat. Dodaje da je projektom »Futuregen Industrial All. Inc.« utvrđeno da će se morati uz termoelektrane na ugljen izgraditi konstrukcije kojima bi se spriječilo ispuštanje ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova u atmosferu te bi se ti nusprodukti u proizvodnji električne energije pumpali pod zemlju i ondje skladištili.


- To je u skladu s novim propisima, a to projekte s ugljenom čini preskupima, kaže Poropat.

Dobar plan više nema zakonski temelj

 

Pohvalio je što je u Hrvatskoj donesen plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za razdoblje od 2008. do 2011. godine, čiji je nositelj Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a značajan je zbog odnosa prema najvećim onečišćivačima zraka u Hrvatskoj. Donesen je temeljem članka 9. Zakona o zaštiti zraka. Međutim, tijekom izrade plana na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti okoliša po kojem je Hrvatska izgubila ovlast da neposrednom primjenom zakona donese odluku o trajnom zaustavljanju rada onečiščivača okoliša, čime je pokrenuta inicijativa izgubila zakonsko uporište.
- Sigurno je da nam je energija potrebna, a potrebna nam je i strategija energetskog razvoja zemlje, koje nema, ali se ipak na njoj radi i ona se izrađuje za razdoblje do 2013. godine. Trebamo se nadati da će u njoj biti i ekološki pristup. Naime, svi mi želimo da se upali svjetlo kada pritisnemo prekidač, ali želimo zadržati i zdravlje, zar ne!?, pita Poropat.

Proizvodnja moguća na plin

Proizvodnja električne energije moguća je na plin, tvrdi on, a to je i poznat stav istarskog župana Ivana Jakovčića.
- U svijetu se plin sve više primjenjuje. U Njemačkoj su preinake, troškovi dozvola i dogradnja postrojenja da bi se zadovoljili propisi za ugljen toliko skupi da će ugljen postati skuplji od prirodnog plina, izjavila je između ostalog glasnogovornica RWE-a Julia Schalemann te je napomenula da će to imati znatnog efekta na gradnju novih centrala. Dakle, apsurd je da se RWE s postrojenjima na ugljen seli u naš kraj uništavajući naše zdravlje i zdravlje budućih pokoljenja, mišljenje je koje zastupa riječki čelnik.

- TE Plomin zasigurno je već sada među najvećim zagađivačima zraka u našoj zemlji, a ukoliko ne reagiramo, možemo samo zamisliti što tek slijedi. Ne smije zakon kapitala prevladati nad našim zdravljem. Svijest o zaštiti okoliša radi očuvanja zdravlja i strože ekološke norme danas poskupljuju proizvodnju električne energije, no onaj tko želi graditi jeftino, zasigurno ne živi u blizini zagađivača. Vlasnik kapitala ne stanuje u blizini Plomina. Nama je potrebno da naši Istrani i Primorci ostanu živi i zdravi i da koriste proizvedenu energiju, napominje Poropat. Jedno od rješenja za proizvodnju električne energije bez zagađenja je plinska elektrana.

- Zadatak svih nas je da nam na mala vrata ne promakne ugljen, što bi bilo opasno prvenstveno za naše zdravlje, ali i za gotovo najvažniju granu gospodarstva u našem kraju, a to je turizam, zaključio je.

Demetlika: Moramo zauzeti pregovaračke pozicije

 

Gradonačelnik Labina Tulio Demetlika podržava, kaže, odluku Skupštine da TE Plomin III mora raditi na plin.
- Moramo reći i da nismo protiv izgradnje elektroenergetskih postrojenja jer energija nam je potrebna, veli Demetlika, ali ipak od HEP-a na račun izgradnje elektrane traži da uloži u standard života građana Labinštine.
- Ako je Plomin već zauzet i namijenjen za tu vrstu postrojenja, poručujemo HEP-u da sva obećanja o stvaranju prijateljskog okruženja ima sada priliku realizirati, izjavio je Demetlika. On smatra da će izgradnjom takvih postrojenja na vrijednosti izgubiti i labinsko turističko gospodarstvo.

- Zato, već ako smo žrtve toga, taj gubitak valja nadoknaditi. U EU-u je to poznata i provjerena formula rješavanja takvih situacija, zaključuje Demetlika. Ipak, izgradnja će donijeti i nove tehnologije, nova radna mjesta, osobito za visokoobrazovane kadrove, a ulaganje u energetiku daje i garanciju za sigurnu budućnost, nastavlja pomirljivijim tonom.
- U tom svjetlu moramo zauzeti pregovaračke pozicije. Očekujemo da će HEP biti otvoren za razgovore o potrebama Labinštine i da će dati doprinos razvoju ovog dijela Istre. Da, očekujemo da će nam ponuditi ulaganja za ukupno podizanje standarda života ljudi ovog kraja u zdravstvo, školstvo, infrastrukturu, očekivanja su labinskog gradonačelnika. No priznaje i da Grad Labin još apsolutno nije imao prilike održati službeni razgovor s HEP-om po tom pitanju.
- Očekujemo pomake u što skorije vrijeme, a ne da nas se stavlja pred gotov čin, da stvari i informacije saznajemo putem rekla-kazala priča i preko novina, ustvrdio je Demetlika.

Saša BRNABIĆ

ugljen HEP Labin Demetlika ekologija TE Plomin gospodarstvo plin Đani Poropat

---