Građani i Zeleni protiv nastavka rada TE Plomin 1, Kršanci traže referendum

Građani i Zeleni protiv nastavka rada TE Plomin 1, Kršanci traže referendum

20.4.2018. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Od 9. travnja u tijeku je javna rasprava o Stručnoj podlozi za ishođenje okolišne dozvole za izmjene i dopune uvjeta okolišne dozvole za postojeće postrojenje TE Plomin 1 snage 125 MW koje je izrađeno još 1970. godine a od svibnja prošle godine zbog požara je izvan pogona. Koordinator javne rasprave je Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša koji je u četvrtak u Plomin luci organizirao javno izlaganje kojem su nazočili predstavnici operatera, tvrtke HEP proizvodnja d.o.o., TE Plomin, predstavnici izrađivača dokumentacije, tvrtke EKONERG d.o.o. iz Zagreba koji su nakon uvodnog izlaganja odgovarali na pitanja građana i predstavnika zelenih.


Mr.sc. Željko Slavica iz Ekonerga, izrađivača studije, u uvodnom je izlaganju istaknuo da je Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za TE Plomin prestalo važiti 1. siječnja ove godine pa je potrebno nakon završetka postupka ishoditi novo rješenje o okolišnoj dozvoli koje mora biti cjelovito i obuhvatiti sve elemente zaštite okoliša.


– Moraju se razmotriti novi utjecaji na okoliš a nova se okolišna dozvola mora uskladiti i sa svim važećim propisima zaštite okoliša kako bi termoelektrana mogla nastaviti s radom. Stoga je važno naglasiti da TE Plomin 1 ne može i neće moći nastaviti s radom dok ne realizira predviđene mjere te dokazati da su emisije unutar određenih zakonskih propisa ispod graničnih vrijednosti. Prvenstveno se tu radi o projektima ugradnje uređaja za odsumporavanje i uređaja za uklanjanje dušikovih oksida. U odnose na postojeća mjerenja trebat će pratiti i dodatne parametre i emisije sukladno europskoj regulativi- rekao je Slavica istaknuvši da bi termoelektrana uz istu potrošnju ugljena trebala proizvoditi više energije.


Roko Terković, vijećnik općine Kršan koji se prvi javio u trosatnoj raspravi istaknuo je da je TE Plomin 1 1970. godine bila presuda u ime partije i naroda kojeg se ništa nije pitalo a zatim je unatoč prosvjedima izgrađena i TE Plomin 2.


- Tada su obećavani razni projekti prijateljskog okruženja koji nisu realizirani pa smo dobili jedno veliko ništa. Sve smo sami morali izgraditi. Stoga tražimo referendum o ovom pitanju. Ako ovo prođe tražimo da energent bude plin iz budućeg LNG terminala ili ovaj koji prolazi kroz našu općinu jer je uvozni kameni ugljen iz Južne Amerike i Indonezije štetan. Obilazili su nas i zeleni ali ništa nisu postigli, ništa se nije promijenilo a primjer je Rockwol u neposrednoj blizini. Stoga pustite nas da sami odlučujemo. Ovo je teška odluka za općinu Kršan pa stoga tražimo da odlučimo na referendumu a od države i HEP-a da općina Kršan bude zakonski pregovarač, ostali mogu biti samo mali od kužine. HEP troši ogromne novce na reklame, gledam tv i vidim ih u nogometu, rukometu, košarci, vaterpolu, a mene moj unuk koji igra za NK Potpićan traži 300 kuna za kopačke - ilustrirao je slikovito Terković te pitao planira li se u termoelektrani spaljivati otpad. Slavica je odgovorio kako okolišna dozvola ne predviđa spaljivanje otpada u Plominu. Dušica Radojčić iz Zelene Istre istaknula je da nije jasna procedura, te kako je napravljena velika terminološka zbrka pa građani ne razumiju o čemu je riječ. Primijetila je kako za Plomin 1 nikada nije rađena procjena utjecaja na okoliš kako to piše u studiji nego samo za Plomin 2 i Plomin C.


-Ovo je još jedan način da se zadovolji procedura. Shvatili smo da nema procjene utjecaja na okoliš iako je trebala biti napravljena i sada imamo obnovu Plomina 1 umjesto Plomina C kojeg je EU zabranila. HEP i Ministarstvo zaštite okoliša to guraju iako cijeli svijet napušta ugljen kao prljavo gorivo. Hrvatska se obvezala da od 2020. neće graditi nove teroelektrane na ugljen a ovaj Plomin 1 kojeg oni zovu modernizacijom je zapravo nova termoelektrana na ugljen i to je nešto što je potpuno apsurdno. Velika većina Europskih država odlučila je u kratkom roku ukinuti sve termoelektrane na ugljen a HEP ovdje namjerava uložiti ogromne novce zato što sto su standardi koje je postavila EU jako visoki. Zar nije sramota da HEP uopće ne ulaže u solarne instalacije a zemlja se najviše tim energentom može pohvaliti-rekla je Radojčić. Zoran Tomić iz Greanpeace Hrvatska također usprotivio daljnjem korištenju ugljena koji je najveći kivac za onečišćenja i klimatske promjene.


- Već smo 2013. na slučaju Plomina C pokazali da je ugljen tihi ubojica i sa sobom donosi velike žrtve. Očekivali smo da će HEP provesti analizu utjecaja na zdravlje. Ugljen u Europi više nitko ne koristi. Hrvatska je član europskog udruženja proizvođača električne energije koji je izjavio da od 2020 neće ulagati u ugljen te da će biti predvodnik zelene tranzicije u Europi a vidimo sada koliko HEP drži do toga. HEP inače nije dosljedan jer je ranije govorio da nije isplativo ulagati u stare termoelektrane, a sada vidimo da kreću u rekonstrukciju nečega što je ekonomski i ekološki neprihvatljivo. Pravi smjer je ulaganje u obnovljive izvore energije. Vidimo da je HEP postavio nekoliko panela na svoje upravne zgrade a jedan mali grad kao što je Poreč je postavio više panela nego cijeli HEP. Potreban je novi kurs, rekao je Tomić.


Posebno je oštar bio Mladen Bastijanić aktivist iz Labina.


- Ministartvo zaštite okoliša je sluga lobija HEP-a i države. Silni novci koje sada treba opravdati upucani su u TE Plomin C pa su nam sada podmetnuli te dokumente za Plomin 1 koji nas truje već 50 godina. To je prastara temoelektrana koja je davno trebala biti zatvorena, EU nas je natjerala da se pridržavano nekih mjera i pravila iz Europe. Daleko su svih 50 godina prekoračivane emisije štetnih česticai i kršeni propisi. Sada HEP raznim smicalicama i muljanjima dozvoljava da se i dalje krše propisi i prekoračuju granične emisije štetnih plinova i čestica koje odlaze u zrak. I Zavod za javno zdravstvo sluga je sustava i države i ne radi u interesu građana. Tražim kompenzacijski ugovor između Hrvatskih voda, Vodovoda Labin i HEP-a gdje stoji da će industrija dobivati bolju vodu nego građani. Labinština je oštećena jer u slučaju potrebe termoelektrane za vodom kojom se koristi iz kvalitetne Bubić jame u slučaja zaslanjenja vodu mora osigurati grad Labin. Veliki kriminal je da građani Labina ne piju najbolju vodu jer se ona koristi za termoelektranu. Da je lokalna samouprava mislila na svoje građane imali bi sve projekte i ne bi danas govorili o trovanju ljudi. Ova studija je fantazija ali država zna da će ovo proći. Kada bi se postavili kao Dalmatinci I Slavonci onda ovakvi projekti ne bi došli u ovu prekrasnu Istru,  zaključio je Bastijanić.


Lucijan Martinčić iz Rapca koji je bio dio tima za izgradnju TE Plomina 2 rekao je da je ova termoelektrana prva u Europi izgradila postrojenje za odsumporavanje udovoljavajući zahtjevima za manjim onečišćenjem te da se pored Bubić jame kaptirala i voda iz izvora u dolini Raše. Martinčić smatra da su Plominske termoelektrane napravile puno dobroga za labinštinu i njezine građane te se ne slaže sa tezama o trovanju ljudi.


– Nema većeg pojedinačnog zagađivača od automobile a ipak za svi vozimo-poentirao je Martinčić. Dr.sc. Lucijan Mohorović iz Rapca govorio je o svom znanstvenom radu u kojem se bavio utjecajem termoelektrane na zdravlje ljudi, posebno trudnica od 1987-89.   Pronašao je povezanost okoliša, štetnih plinova i čestica iz Plominske termoelektrane s brojem karcinoma kod građana labinštine. Upozorio je i na štetnost Rockwola i njegovog plavičastog dima te kazao kako su klimatske promjene danas najveći javnozdravstveni problem. Mihailo Mirković ,direktor pogona TE Plomin istaknuo je da je TE Plomin 1 zamišljen kao prijelazni projekt za idućih 15 do 20 godina te da u Plominu radi 220 ljudi iz lokalne zajednice koji ne misle da svoju djecu odgajaju u nezdravom okruženju a I on sam ima dvoje djece pa se ne slaže s tvrdnjama o trovanju ljudi. - Svake godine imamo inspekcijski nadzor sa desetak raznih inspektora koji sve pročešljaju I nikad nismo dobili nijednu prijavu. Što se tiče odnosa sa lokalnom zajednicom I projektima prijateljskog okruženja to je bilo prije 17 godina ali moram napomenuti da godišnje plažamo 25 milijuna kuna naknade za korištenje prostora lokalnoj zajednici. Kako se taj novac koristi nije na nama, rekao je Mirković odbacivši neke tvrdnje da je Labinština vodeća po karcinomu i Istri te je upozorio da je to nedavno potvrdila i dr. Lazarić Zec iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije na sjednici labinskog gradskog vijeća.


Replicirao mu je dr. Lucijan Mohorović ustvrdivši da je Labin na 1.mjestu u Istri po bolesti dišnih puteva.


Bernard Ivčić iz Zelene akcije se također uključio u raspravu te rekao:


- Ovdje se provlači teza da radi Plomin 1 i 2 a to nije točno jer Plomin 1 nije u funkciji već godinu dana. To znači da će Plomin 1 dodatno zagađivati u odnosu na postojeću situaciju a ovdje nije napravljena nikakva nova procjena utjecaja na okoliš što je problematično. Stoga nemam iluzija kakva će biti odluka jer je Ministarstvo zaštite okoliša utvrdilo da nije potrebno izraditi procjenu.


- Mladenka Vidas iz Šumbera zatražila je odgovornost uprave HEP-a koji netranparentno troši ogromne novce na razne vanjske institucije, agencije i konzultante, gomila afere a zatim odustaje od izgradnje kako je rekla šlampavog projekta TE Plomin C jer nije dobio zeleno svjetlo iz EU.

- Kolika je odšteta za Marubeni zbog odustajanja, koliko je utrošeno novca u propali projekt Plomina C i hoćete li tražiti uvjete za spaljivanje otpada u Plominskim termoelektranama, pitala je Vidas i ostala bez odgovora na veći dio pitanja. Javna rasprava traje 30 dana odnosno do 9. svibnja 2018. godine. (Branko BIOČIĆ)

te plomin plomin termoelektrana ekologija hep ugljen dušica radojčić javno izlaganje tep c