Grad Labin kao zasebna turistička destinacija bez Rapca

Grad Labin kao zasebna turistička destinacija bez Rapca

30.10.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo

Posljednji je vikend u listopadu, a turisti se i dalje iskrcavaju na Titovom trgu da bi prošetali starim gradom. Ljetos smo izvještavali da ih je u uskim uličicama zamjetno više nego prethodnih godina, što znači da su nastojanja Grada i njegove turističke zajednice da ih »dovuku« iz Rapca napokon dala ploda i da se starogradsku jezgru konačno može smatrati uključenom u turističku ponudu. Ali, postavlja se pitanje zašto »posuđivati« turiste iz Rapca, kada Labin kao zasebno odredište može imati svoje vlastite goste?


Labin i njegov »porat« čine gospodarsku i prometnu cjelinu, ali su reljefno i klimatski odijeljeni. Turisti prvenstveno dolaze na more, točnije na obalu koju čini vrlo uzak pojas uz nju, a Labin je, koliko god se činio blizu, ipak predaleko da bi ga se moglo nazvati primorskim gradom. Stoga bi bilo bolje promatrati ga kao dio turističke ponude unutrašnje Istre. Tada bi se pokazalo da je on među karakterističnim istarskim gradićima na vrhu brda najveći, najljepši i da ima najraskošniju ponudu. Ako se tome priključi i novi dio grada sa svojom industrijskom arheologijom, što pretpostavlja uređeni Pjacal, a jednog lijepog dana možda i podzemni grad, razloga za izgradnju smještajnih kapaciteta u gradu ima više nego dovoljno.


Da računica postoji kazuje i činjenica da se ovih dana u starom gradu dio jedne zgrade preuređuje navodno u mali obiteljski hotel. Tako bi grad dobio prvi hotel nakon Rome iz 30-ih godina koji je nakon drugog svjetskog rata preuređen u stambenu zgradu s ljekarnom u prizemlju, od čega su danas preostali samo stanovi koji vape za obnovom. No, dva restorana već pružaju usluge pansiona pa putnik namjernik koji dolazi kasno noću ne mora kao prijašnjih godina silaziti u Rabac ili tražiti neki od agroturističkih objekata. Ukupno u starom gradu djeluje petnaest iznajmljivača, od čega petero unutar zidina.


Riječ je o ljetu i turističkoj sezoni, ali nema razloga da ti objekti i oni koji bi poput njih mogli biti izgrađeni ne posluju i izvan tog razdoblja. Galerije, muzej i restorani rade i zimi, a ako ništa drugo, tu je arhitektura koja je dovoljan razlog da se dan-dva provede u središtu istočne obale županije. I da ne zaboravimo: ni Rabac nije daleko, treba se samo spustiti niz brdo.


Dakle, promjenom točke gledišta od one »s obale prema kopnu« na onu »s kopna prema obali« sadašnja slaba karika labinskog turizma bila bi značajno ojačana. Možda čak i toliko da bi se turistički djelatnici počeli pitati što se gostima u Rapcu nudi osim sunca i mora.

R. SELAN

 

Foto: Turisti u Labinu uživaju u listopadskom suncu, terasa Velog caffea 

turizam TZ turisti destinacija osvrt