Eelco van Heel: Nećemo olako dignuti ruke od tvornice u Potpićnu!

Eelco van Heel: Nećemo olako dignuti ruke od tvornice u Potpićnu!

24.6.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Po tipičnim ulicama danskog gradića Hedehusenea teško bi
se moglo zaključiti da se u njemu »skrasilo« sjedište Rockwoola, tvrtke koja je u Hrvatskoj izazvala pravu političku i ekološku bunu. Nema u Hedehuseneu nikakvih visokih nebodera ili naoružanih zaštitara, a sama zgrada uprave ove multinacionalke, koja je lani ostvarila dobit od 263 milijuna eura, izvana se ne razlikuje bitno od nekog našeg parnjaka, zaostalog iz vremena samoupravnog socijalizma.


Hedehusene je idilično predgrađe očito dobrostojećeg življa, no za danske pojmove to je još uvijek tek srednja klasa. Stambene jednokatnice kriju se iza visokih živica, a prostrani putovi omeđeni su travnjacima i automobilima parkiranima uz rub kolnika. Na parkiralištu ispred Rockwoolove uprave, gdje stižemo na razgovor s predsjednikom Eelcom van Heelom, nekoliko je manjih automobila i par limuzina te mnoštvo bicikala. Do zgrade se nalazi poljana i nekakva »petljasta« dionica autoputa, kao i dimnjak netom zatvorene i ograđene Rockwoolove tvornice, čime je broj njihovih pogona u Danskoj smanjen na dva. Portirka nam otvara vrata pritiskom na dugme, smiješi se, a na zidu u pozadini stoji ploča s natpisom »Welcome Glas Istre«. U atriju nekoliko službenika uživa na suncu, sjede na vrtnim stolcima i piju kavu, a jedan čak puši cigaretu. Prije odlaska Van Heelu šećemo do tzv. niskoenergetskog ureda, odvojene zgrade bez klasičnih zidova, sagrađene od kamene vune i prozirnog materijala nalik staklu. Riječ je o Rockwoolovom »čudu tehnike«, zgradi koja gotovo da i ne troši energiju za grijanje i hlađenje. U Van Heelovom uredu, u starom dijelu zgrade, prostor se također klimatizira na štedljiv način - otvaranjem prozora. Lako njima otvarati prozore, kad su zatvorili susjednu tvornicu, dometnuli bi zlobnici.


- Vaš sastanak sa županom u Istarskoj županiji koncem ožujka, na Vaš zahtjev, bio je zatvoren za javnost. Na kraju je izdano priopćenje u kojem je župan »izrazio iznimnu zabrinutost i prenio ogorčenje građana vezano uz svojedobni početak proizvodnje Rockwoola«. Ima li Rockwool što za skrivati?
- Ne, Rockwool ništa ne skriva. U Istru smo došli, kao i u ostalih 15 zemalja svijeta, da bi, između ostalog, radom pridonijeli gospodarskom razvoju tog područja. Jedna od naših glavnih prepoznatljivosti je spremnost na suradnju s lokalnom i regionalnom upravom, nadležnim državnim tijelima, različitim udrugama građana te, u prvom redu, s lokalnim stanovništvom. Stoga smo otvoreni za sve njihove konstruktivne prijedloge da bi Rockwool doprinio općem dobru zajednice. Kao društveno odgovorna tvrtka želimo surađivati s građanima i političkim predstavnicima. Upravo iz tog razloga susreli smo se sa županom i nekoliko istarskih gradonačelnika. Zadovoljni smo sastankom, a kako ne želimo ništa skrivati, javnost smo o tome izvijestili priopćenjem. Upravo je ovaj naš razgovor potvrda da želimo biti transparentni. Na početku sastanka upoznali smo župana Jakovčića i gradonačelnike s našim trenutačnim aktivnostima te ih izvijestili da pribavljamo svu dokumentaciju potrebnu za ponovni početak rada tvornice. Također smo istaknuli da dodatno unaprjeđujemo tehnološki proces utemeljen na najvišim ekološkim standardima. Kao predsjednika uprave Rockwoola, veseli me što je župan iskazao uvjerenje da ćemo učiniti sve što je potrebno da bi tvornica počela s radom. Vjerujem u dobru suradnju i nadam se da ćemo svi zajedno doprinijeti stvaranju pozitivnog ozračja da bi Rockwool bio prepoznat kao poželjan i kvalitetan partner. Uvidjeli smo važnost dobre informiranosti lokalnog stanovništva koju je i župan istaknuo kao temelj za uspješnu suradnju.

 

Da, bilo je propusta

 

- Istarska županija zatražila je od Rockwoola poštivanje najstrožih normi zaštite okoliša jer u suprotnom rad tvornice neće biti moguć. Vi ste tom prigodom rekli da se radi o najsuvremenijem Rockwoolovom pogonu u svijetu te da ćete, unatoč problemima koje je tvornica imala tijekom probnog rada, sve učiniti da rad što prije započne. Što je učinjeno?
- Tijekom probne proizvodnje u našoj tvornici, nažalost, došlo je do nekoliko propusta uslijed kojih smo bili prisiljeni ispustiti plinove, a da oni prije toga nisu prošli kroz filtre. Stoga bih se u ime Rockwool grupe, ali i svoje osobno, ispričao građanima te iskazao žaljenje zbog spomenutih događaja koji su uznemirili stanovništvo. No, nije bilo posljedica na okoliš. Sigurnost građana i briga za okoliš su nam jako važni. Zbog toga u tvornici poduzimamo brojne aktivnosti i dodatno unaprjeđujemo tehnološki i sigurnosni sustav. Nadalje, pri gradnji tako sofisticiranih i tehnološki zahtjevnih tvornica kao što je ova u Potpićnu potrebno je određeno razdoblje za uhodavanje proizvodnje da bi postrojenja dobro funkcionirala. To je zahtjevan proces, ali budući da Rockwool ima 23 tvornice u svijetu, imamo veliko iskustvo. Dim i neugodan miris, zbog kojih smo s pravom bili kritizirani, bili su neizbježni u fazi uhodavanja, ali kasnije u proizvodnji nestaju. Ne u potpunosti, njihova pojava bit će moguća, ali nisu štetni za ljude i okoliš. Uhodavanje i sinkronizaciju svih postrojenja obavili smo od rujna do studenog, tako da kad ponovno krenemo, a što uskoro očekujemo, učinit ćemo to što je moguće nježnije. U svom okruženju imat ćete tvornicu najmodernije tehnologije koju imamo u Rockwool grupi. Istaknuo bih da su, primjerice, naše tvornice u Francuskoj i Španjolskoj okružene poljoprivrednim dobrima i vinogradima. Naši susjedi u tim zemljama bave se i žive od poljoprivrede i vinogradarstva i upravo je to najbolji dokaz ekološke prihvatljivosti naših tvornica. Želja nam je da ovakve dobrosusjedske odnose i suradnju na obostrano zadovoljstvo razvijamo i u Hrvatskoj.


- Kažete da neće biti štete, no očito je da su u studiji utjecaja na okoliš napravljeni propusti, kao što je spominjanje udaljenosti tvornice od kuća u iznosu od kilometar ili nešto više, dok je u stvarnosti ta udaljenost trostruko manja?
- Iskoristio bih još jednom prigodu i istaknuo da ćemo u našem radu poštivati pozitivne hrvatske propise. Znam da je izrađena studija koja se bavila uglavnom karakteristikama doline u kojoj se nalazi tvornica, i to prije nego što smo počeli s radom. Nisam upoznat s mogućnošću da bi u njoj nešto bilo krivo.


- Rekli ste da ćete u radu poštivati u potpunosti sve hrvatske propise i ugovore koje ste potpisali, a od hrvatske strane očekujete isto. Što to konkretno očekujete od hrvatske strane, vladinog i nevladinog sektora?
- Naša su nastojanja usmjerena k tome da nas - od lokalne samouprave, preko nevladinih tijela pa do državne uprave - dožive kao poželjne i kvalitetne partnere koji imaju namjeru biti dio hrvatske priče. Isto tako, očekujemo političku podršku lokalnih i regionalnih vlasti, kao što mi nudimo punu suradnju i ulaganje u regiju.


- Mislim da znate i da je pićansko vijeće u ožujku donijelo deklaraciju kojom ultimativno traži odlazak tvornice. To baš i nije ugodna okolnost ni za vas, ni za Vladina tijela koja moraju donijeti odluku.
- Znam. Situacija nije ugodna i žao mi je što do toga došlo. Smatramo da su ovakve reakcije posljedica i dijelom nedovoljne informiranosti o našoj tvornici, o onome što se u njoj i oko nje događa. Mislim da do sada nismo uložili dovoljno napora da bismo pravodobno i u potpunosti upoznali lokalno stanovništvo i širu javnost s našim aktivnostima. Vjerujem da je upravo nedovoljna informiranost jedan od glavnih razloga naših dosadašnjih nesporazuma. To je bila naša pogreška. Zato pripremamo komunikacijsku strategiju da bismo u budućnosti izbjegli ovakve reakcije javnosti.


- Planirate li određene pravne akcije ukoliko ne dobijete uporabnu dozvolu?
- Budući da smo u procesu ishođenja dokumentacije i da ćemo učiniti sve da bismo uskoro počeli s radom, ne vidim zašto ne bismo dobili uporabnu dozvolu pa stoga ni potrebu pokretanja pravne bitke. Isto tako, nećemo olako dignuti ruke od projekta i otići. Tu sam snažnu poruku također vrlo jasno prenio županu Jakovčiću i istarskim gradonačelnicima. Trenutačno pokušavamo pronaći zadovoljavajuće rješenje za vlasti, lokalnu zajednicu i nas.


- Ali ne biste isključili ni tu opciju ukoliko procijenite da bi dozvole mogle izostati?
- Kao što sam već objasnio, napravit ćemo sve što bude potrebno da bi proizvodnja u Rockwoolu započela, ali istodobno očekujemo da će nadležna Vladina tijela obaviti svoj dio posla. Mi čvrsto vjerujemo u pozitivan ishod.

 

Dajte nam priliku

- Jeste li tijekom posjeta tvornici obišli crpilište podzemnih voda? Na tom se dijelu osjeća miris sumpora koji dolazi od podzemne vode bivšeg rudnika koja se koristi za hlađenje ispušnih plinova te koja potom s njima odlazi u zrak. U sličnim Rockwoolovim tvornicama u Kanadi i Francuskoj koristi se druga tehnologija.
- Obilaskom tvornice u Potpićnu još sam se jednom i osobno uvjerio da je riječ o našoj najmodernijoj tvornici. Moji suradnici su mi naglasili da su sva postrojenja postavljena u skladu s najnovijim standardima struke. Da bismo dodatno poboljšali neka tehnička rješenja, nužno je da tvornica započne s radom. Zato nam dajte priliku da počnemo raditi i da pokažemo da je riječ o modernoj tvornici koja nije prijetnja okolišu. Tek tada možemo vidjeti postoji li potreba za dodatnim poboljšanjem. Proizvodne procese u našim tvornicama svakodnevno unaprjeđujemo, i to je proces koji traje.


- Ekonergova studija utjecaja na okoliš navodi da eksterni troškovi tijekom njenog radnog vijeka iznose oko pet milijuna eura. To se odnosi na štete u agroturizmu, poljoprivredi, pad vrijednosti nekretnina, na troškove liječenja zbog zdravstvenih poteškoća i drugo.
- Uvjeren sam da će cijela regija imati koristi od našeg dolaska i rada. Kao društveno odgovorna tvrtka, dio naših financija ulagat ćemo u ovaj kraj na dobrobit ljudi koji tu žive, a sve u dogovoru s njima i njihovim predstavnicima. Različite razine vlasti u Hrvatskoj dale su nam dopuštenje da gradimo tvornicu na temelju studije koju spominjete. Upravo su na osnovi ove studije donijeli odluke pa je pomalo nelogično da nas se sada zbog toga napada.


- Ne radi se o napadu, već samo pitam ono što bi Vas vjerojatno pitali ljudi koji žive na Pićanštini.
- Razumljivo mi je da odgovori na ovakva konkretna pitanja zanimanju naše susjede u Pićanštini. U okviru komunikacijske strategije planiramo i izravne susrete sa stanovništvom tijekom kojih ćemo našim susjedima davati konkretne informacije iz prve ruke. Želim im poručiti da imamo tvornice diljem svijeta i da nisu uzrokovale probleme ljudima oko njih. Upravo suprotno.


- Pozitivni učinci Rockwoola na lokalnu zajednicu?
- Istaknuo bih da je naša investicija u tvornicu jedna od najvećih greenfield investicija u Hrvatskoj u koju smo uložili gotovo 600 milijuna kuna. Kada proizvodnja postigne puni kapacitet, u tvornici će raditi oko 200 ljudi iz regije. Osim toga, zbog naših će se aktivnosti otvarati nova radna mjesta u lokalnim tvrtkama koje s nama surađuju, a sve će to doprinijeti gospodarskom napretku ovog područja. Kao čovjeku koji je proputovao gotovo cijeli svijet, Istra mi je zbog svojih prirodnih ljepota jedna od najljepših regija Europe pa će i dio naših aktivnosti svakako biti usmjeren k očuvanju i zaštiti prirodnih ljepota i bogate kulturno-povijesne baštine. Kao što sam i ranije napomenuo, dio svojih financijskih sredstava ulagat ćemo u ovu regiju da bismo dodatno podigli kvalitetu života lokalnog stanovništva. Istaknuo bih da uvijek podržavamo zajednice u kojima radimo. Rockwool u svim regijama u kojima su naše tvornice doživljavaju kao partnera. I u Istri smo spremni financijski podržati projekte i aktivnosti koje lokalno stanovništvo prepozna kao prioritete. Naša poruka njima je: »Ovdje smo, ostat ćemo pa stoga počnimo surađivati«. Taj dio komunikacije nismo dovoljno dobro odradili.

 

Inače nas tretiraju kao »dobre dečke«

 

- Kako se Rockwool uklapa u globalna pitanja zaštite okoliša?
- Kamena vuna kao izolacijski materijal, koji proizvodi Rockwool, izniman je doprinos zaštiti okoliša na globalnoj razini zbog velike uštede energije u zgradama izoliranih našim materijalom. Danas je ušteda energije vrlo važna zbog trenda povećanja cijene izvora energije. Energija upotrijebljena za proizvodnju jedne tone kamene vune jednaka je količini energije koja se uštedi nekoliko mjeseci nakon njezine instalacije. Zbog toga je kamena vuna kao izolacijski materijal jako važna u sveukupnoj uštedi energije. Najbolja energija je, kažu, ona koju nisi potrošio. Zbog toga smo mi naviknuti da nas tretiraju kao »dobre dečke«, tj. one koji proizvode proizvod koji štedi energiju.


- Sljedeće pitanje koje se postavljalo u javnosti bilo je vezano uz štetnost samog proizvoda. Postoje li određeni rizici u rukovanju proizvodom, odnosno zbrinjavanju iskorištene vune?
- U svakom proizvodnom procesu upotrebljavaju se sirovine koje treba oprezno skladištiti, u skladu s mjerama zaštite okoliša. Prije desetak godina sumnjalo se da je mineralna vuna kancerogena. Danas je znanstveno dokazano da naš proizvod nije štetan. Otpadna vuna ne izlazi iz kruga tvornice. Većinu otpadne vune recikliramo. Dugoročno gledano, vjerujem da bismo morali početi razmišljati o uzimanju iskorištene vune pri rušenju zgrada.


- Koju biste poruku poslali istarskoj javnosti?
- Želimo pokazati da će naša tvornica doprinijeti gospodarskom razvoju regije na dobrobit njezinih stanovnika. Žao nam je što smo bili uzrokom vaše uznemirenosti, ali ćemo također dokazati da smo odgovorna tvrtka koja će dio svojih sredstava ulagati u razvoj društva, u onom smjeru i u one projekte koje samo stanovništvo ovog kraja želi i smatra svojim prioritetima. Budući da će Rockwool sa svoje strane ispuniti sve preduvjete za skori početak proizvodnje, nadamo se da će nas lokalne, regionalne i državne vlasti prepoznati kao kvalitetnog partnera po uzoru na naša dobra iskustva u ostalim državama u kojima su naše tvornice.

 

Tko je Eelco van Heel

Predsjednik uprave Rockwoola rođen je 1955. u Španjolskoj, oženjen je i ima dvoje djece. Obrazovao se u Nizozemskoj, odakle je rodom. Prije dolaska u Rockwool vodio je farmu u Kanadi, no od tog je posla, priča nam, odustao »jer mu je dojadilo ustajati svaki dan, pa čak i nedjeljom, u četiri ujutro«.


Zatim je u jednoj tvrtki vodio prodaju poljoprivrednih proizvoda, odnosno sjemena, te je potom prešao u tvornicu šećera, gdje je postao direktor izvoza. U Rockwoolu se zaposlio početkom devedesetih.

 

Hrvatski Rockwool ne spaljuje kancerogene plinove?

Arne Olsen, glavni inženjer, i Thomas Nordli iz odjela za komunikacije govorili su o Rockwoolovom odnosu prema zaštiti okoliša, a predstavili su i friško tiskani prospekt na hrvatskom jeziku. Prema njemu, na razini grupe emisije amonijaka, formaldehida i fenola, koji mogu uzrokovati smog, smanjuju se od 2002. godine, no povećalo se ispuštanje ugljičnog dioksida. Zanimljivo je, međutim, da se u prospektu navodi da Rockwoolove tvornice koriste tzv. pogone za naknadno spaljivanje plinova («afterburner«) ne bi li se tako na minimum svele emisije ugljičnog dioksida iz procesa taljenja te fenola i kancerogenog formaldehida, koji nastaju zbog polimeriziranih veziva kao stabilizatora kamene vune. Takav se sustav u tvornici u Potpićnu ne koristi, već se upotrebljava namakanje («quenching«), što označava proces kojim se plinovi namaču malom količinom vode da bi im se smanjila temperatura prije nego prođu kroz sustav filtriranja. Za sustav namakanja koristi se procesna voda i voda iz bunara ispod tvornice.


U Rockwoolovim naknadnim pojašnjenjima tvrdi se da je količina sumpora u podzemnoj vodi zanemariva, kao i da se redovito analizira. Sumpor se u vodi nalazi u obliku sulfata koji ne isparava tijekom procesa namakanja nego, u obliku soli, završava u sustavu filtriranja vrteće komore. »Sanitarna voda jedina je otpadna voda iz tvornice koja se pročišćava u biorotoru. Procesna voda je u potpunosti odvojena od sanitarne vode te se koristi u zatvorenom sustavu, što znači da se u potpunosti reciklira. Oba rješenja, CO sagorijevač (''afterburner'') i sustav namakanja (''quenching''), su posljednje dostignuće tehnologije te su također dio BAT (Best Available Environmental Technology) direktive, odnosno najbolje dostupne tehnologije za okoliš.


Unutar Rockwool grupe sustav namakanja koristi se u Kanadi, Češkoj i Rusiji. Osim toga, sustav namakanja je standardni sustav korišten u proizvodnji staklene vune u cijeloj Europi«, piše Rockwool.

 

 

Eelco van Heel gospodarstvo intervju Rockwool ekologija zagađenje Pićan Potpićan

Remax Labin