Država odlučna: Plomin 3 s nama ili bez nas

Država odlučna: Plomin 3 s nama ili bez nas

26.2.2011. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Hoće li plominska "trojka", treća termoelektrana na ugljen koja bi s četverostruko većom snagom trebala zamijeniti postojeću TE Plomin I, dobiti "dvojku", tj. odbijenicu? I to od Istarske županije i/ili od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Pitanje je zanimljivo ne samo s aspekta štetnosti ugljena - od znatnog povećanja emisije CO2 koje je u neskladu s obvezama Hrvatske prema Kyotskom sporazumu do utjecaja koji plominske termoelektrane već imaju, po nekim saznanjima, na zdravlje građana u neposrednom im okruženju - nego i u pogledu (ne)usklađenosti najavljene investicije s prostornoplanskom dokumentacijom.

Naime, valja odmah jasno reći: Plomin III kako ga zamišlja HEP, dakle bruto snage 500 megavata i s ugljenom (uvoznim) kao energentom, ne može se graditi prema važećem Prostornom planu Istarske županije. Njegove su odredbe glede TE Plomin vrlo precizne: prema izmjenama i dopunama koje je Skupština Istarske županije donijela - uz sve zakonom predviđene suglasnosti nadležnih ministarstava i drugih tijela! - 21. srpnja 2008., a počele su važiti osam dana nakon što su 25. kolovoza iste godine objavljene u Službenim novinama, maksimalni kapacitet postojećih i planiranih (!) proizvodnih elektroenergetskih građevina ograničava se na 335 megavata što je zapravo snaga sadašnje "jedinice" i "dvojke". Istim aktom izrijekom je rečeno da "nova TE Plomin III mora koristiti plin kao energent".

Obje odredbe - o snazi i energentu - u potpunom su neskladu sa zahtjevom koji je HEP uputio Ministarstvu "za provedbu postupka utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za rekonstrukciju TE Plomin - zamjena postojeće TE Plomin I u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta", a taj zahvat - citiramo iz informacije tog ministarstva objavljene 7. veljače ove godine - "uključuje izgradnju zamjenskog bloka termoelektrane Plomin C koji će imati nominalnu bruto snagu 500 MWe", a "izgradit će se na lokaciji postojećih blokova termoelektrane Plomin kao zamjenski objekt bloka 1, koji će po puštanju u pogon bloka C prestati s radom", s time da "osnovni energent ostaje uvozni kameni ugljen".

Je l'' to moguće?


Ljudi moji, je l'' to moguće? Logika kaže da - ako u HEP-u nisu sasvim ludi - i nad popom postoji pop, tj. i nad Prostornim planom Istarske županije postoji takav ili sličan dokument višeg reda koji omogućuje da TE Plomin III bude na ugljen i da se s njom (uz gašenje "jedinice") ukupna snaga poveća na 710 megavata, odnosno za više nego dvostruko od sadašnje. Zanimalo nas je, naravno, gdje to piše.

Hrvatska na državnoj razini nema prostorni plan. Bio je u vrijeme socijalizma republički, ali je stavljen van snage i njegovu funkciju ima Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji je Sabor donio 7. svibnja 1999. na temelju istoimene strategije koju je donio dvije godine ranije, 27. lipnja 1997. U toj strategiji kaže se da se energetske potrebe "u sjevernom hrvatskom primorju mogu zadovoljiti modernizacijom/povećanjem kapaciteta na postojećim lokacijama" (izrijekom se spominju Urinj i Plomin), a da bi "osuvremenjeni i/ili novi energetski objekti morali imati minimalnu instaliranu snagu 350 megavata za termoelektrane". Koji i kakvi bi se gradili i kojih bi snaga trebali biti, tada je ostavljeno "daljnjim studijama" i "dugoročnim programima".

U spomenutom pak Programu prostornog uređenja RH piše da su nova energetska postrojenja predviđena na tri područja: "šire područje srednje i sjeverne Dalmacije, šire područje istočne Slavonije, šire područje Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije", dakle bez Istre. Za izgradnju termoelektrana predviđena je minimalna instalirana snaga od 350 megavata, ali piše i da se "do 2015. godine u Republici Hrvatskoj neće graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energana".

Međutim, u nastavku se spominju prioriteti za povećanje proizvodnje električne energije pa se s tim ciljem predviđa i "završiti započete gradnje (TE Plomin)". "Prioritete izgradnje novih proizvodnih jedinica", piše u programu, "treba konačno utvrditi u okviru strategije energetskog razvoja". Nema nikakvog objašnjenja u kojim gabaritima i s kojim energentom će se "završiti TE Plomin" tako da je nejasno da li se taj "završetak" odnosi samo na Plomin II, čija je izgradnja tada bila u tijeku, ali nije bila "završena", ili i na neki budući Plomin III.

Pretpostavimo da je zakonodavac "mislio" na cijeli kompleks TE Plomin, uključujući i "trojku". Ako je tako, zašto onda Ministarstvo nije desetak godina kasnije uskratilo suglasnost Istarskoj županiji za promjenu Prostornog plana u dijelu nastavka izgradnje TE Plomin? Možda je to bio mali previd, pa se sada podalje od javnosti pripremaju izmjene i dopune županijskog Prostornog plana? Uostalom, na ovotjednoj je sjednici Županijske skupštine Ingrid Paljar, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje, kazala da se pripremaju sustavne izmjene Prostornog plana.

HEP nije tražio izmjene


- Da, radimo na temeljitoj reviziji Prostornog plana, ali u energetskom dijelu nemamo nikakvih zahtjeva za izmjenama oko TE Plomin u pogledu snage i energenta. Ništa od HEP-a oko promjene tih važećih uvjeta nismo dobili. Inače, temeljem relevantnih podataka kojima raspolažemo, sadašnja snaga TE Plomin dugoročno zadovoljava istarske potrebe za strujom, tim više što s jedne strane naglasak dajemo na supstituciju električne energije sustavnim korištenjem plina kao energenta, a planskim se smjernicama zalažemo za izgradnju lokalnih, manjih energetskih objekata s kombinacijom proizvodnje električne i toplinske energije, odnosno onih koji koriste obnovljive izvore energije, poput sunca i vjetra, kazala nam je Paljar.

Ni u Ministarstvu ne pokreću nikakve postupke izmjene i dopune Plana. To im, odgovara nam glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević, nije ni u nadležnosti, a glede TE Plomin napominje da je Programom prostornog uređenja RH određeno da se "zadržavaju sve postojeće lokacije energetskih objekata" te je u tom smislu završetak gradnje TE Plomin definiran kao prioritet kojim će se povećati proizvodnja, a odnosi se na rekonstrukciju, modernizaciju i proširenje postojećih kapaciteta.

Iz istog ministarstva također napominju da se postupkom koji je u njemu pokrenut, temeljem uvodno spomenutog zahtjeva HEP-a, ne stječe pravo građenja, već utvrđuju mjere zaštite okoliša i prihvatljivost zahvata za okoliš. Također podsjećaju da se pravo građenja stječe temeljem lokacijske dozvole "koja se izdaje na temelju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima". Što se tiče naše insinuacije da ovo ministarstvo nije dobro odradilo posao davanja suglasnosti, glasnogovornica napominje da nije na njemu ispitivanje usklađenosti sadržaja, već je ono nadležno za nadzor zakonitosti izrade plana, a za sadržaj mora brinuti svaki resor za sebe, pa tako i HEP za energetski dio. K tome, postoji i Uprava za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva.

Poslali smo mi i njoj pitanja, a i HEP-u, pa i predsjednici Vlade s obzirom da je lani, zaključkom od 1. travnja (nije prvoaprilska šala) utvrdila da prioritet u izgradnji imaju "termoelektrane Sisak C i Plomin III", pa nas je zanimalo kakav je to Plomin III i je li Vlada upoznata s odredbama Prostornog plana Istarske županije u vezi s njim, a i kakve su energetske potrebe Istre.

Do prekjučer javiše se iz HEP-a gdje smo pitali je li zbog ograničenja oko Plomina III u Prostornom planu pokrenuo njegovu izmjenu. Evo odgovora glasnogovornice Mirele Klanac:

"Programom prostornog uređenja RH propisana je obaveza osiguranja supstitucije pogona koji će morati do 2015. izići iz sustava. Propisano je da se supstitucija ostvaruje intervencijom na postojećim energetskim postrojenjima u smislu modernizacije s povećanjem postojećih kapaciteta. Strategijom prostornog uređenja omogućava se upravo postojećim termoelektranama u Plominu da modernizacijom ujedno povećaju svoje kapacitete. Zahvat modernizacije TE Plomin je utvrđen unutar postojećih granica građevinskog područja gospodarske namjene (termoelektrane), sukladno PPUO-u Kršan. Nadalje, sukladno strategiji prostornog uređenja RH, kapaciteti osuvremenjenih ili novih energetskih objekata trebali bi imati minimalnu instaliranu snagu od 350 megavata za termoelektrane. Sukladno tehničko-tehnološkom konceptu, a u smislu racionalnog opterećenja prostora i zaštite okoliša za zamjenski blok, utvrđuje se nominalna snaga od 500 megavata."

Ni slova o karbonu


Sve u svemu, ništa nova i niti jednog slova o ugljenu, niti o sadržaju županijskog Prostornog plana, osim što glasnogovornica podsjeća da je odredbama Plana predviđena proizvodnja u TE Plomin I, II i III, ali "izgradnjom zamjenskog bloka u pogonu neće biti tri elektrane, jer će se TE Plomin I ugasiti". Što hoće time reći? To valjda samo u HEP-u znaju. Jer mi pitamo za špade, a oni u kope.

Doduše, iz HEP-a jasno poručuju da bi istarski "pikzibneri", umjesto da nešto prigovaraju oko izgradnje Plomina III, trebali prionuti poslu i uskladiti županijski Prostorni plan. Pa pišu da je "Hrvatski sabor donio 2009. godine strategiju energetskog razvoja RH, kojom se utvrđuje da je za zahvate za koje lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo glavni provedbeni prostornoplanski dokument Program prostornog uređenja RH te da se niži planovi (županijski, gradski, općinski) trebaju usklađivati s istim." Na kraju zaključuju da "strategija i Program prostornog uređenja RH u dijelu koji se odnosi na modernizaciju postojećih energetskih objekata nisu u suprotnosti s odredbama strategije energetskog razvoja RH", ali ni jednim slovom to ne argumentiraju na primjeru TE Plomin.

Inače, pogledali smo u strategiju energetskog razvoja RH koju je Sabor donio 16. listopada 2009. i u njoj se TE Plomin spominje samo kao činjenica tj. da se "uvozni ugljen upotrebljava danas u cementarama i u termoelektrani Plomin". Istina, općenito se ističe da potrebnu energetsku infrastrukturu valja integrirati u prostorne planove, pa i uskladiti sve županijske dokumente prostornog uređenja s Programom prostornog uređenja RH.

Kozlevac: Ne treba nam ugljen


Naravno, komentare na sve dileme oko Plomina III htjeli smo dobiti i od ključnih osoba u Istarskoj županiji - župana Ivana Jakovčića i predsjednika njene skupštine Dina Kozlevca. "Župan je na službenom putu u Italiji, pa nije u mogućnosti odmah vam kvalitetno odgovoriti na postavljena pitanja, ali poručuje da ćete sve odgovore dobiti u ponedjeljak", rekao nam je pročelnik njegovog kabineta Miodrag Čerina.

Dino Kozlevac je pak rekao da do četvrtka Skupštini IŽ-a nije stigao nijedan zahtjev ili inicijativa da bi se radio Plomin III na ugljen, odnosno da se u tom smjeru izmjeni Prostorni plan. Kaže da je po njegovim saznanjima već dosadašnja proizvodnja od 335 megavata struje u Plominu daleko iznad istarskih potreba.

- Mi trošimo oko polovice te struje tako da ćemo viška imati i kad Plomin I prestane s radom. Što se tiče Plomina III, znamo naravno da postoji HEP-ova namjera njegove izgradnje, iako oni govore o zamjeni, te da je zatražena izrada studije utjecaja na okoliš, ali do Skupštine nikakva formalna informacija nije došla. Očito je i ova akcija odraz postojećeg stanja u državi i odnosa vlasti prema gospodarstvu i lokalnoj zajednici, kazao je Kozlevac dodajući da je njegov stav apsolutno bio i ostao da se Plomin III ne može graditi na ugljen. Ali, što će biti…

(Piše Goran PRODAN)

 

te plomin plomin 3 gospodarstvo mirjana pejić bach studija utjecaja na okoliš termoelektrana ugljen silosi hep