Dokument koji će odrediti održivi razvoj Hrvatske već u Javnoj raspravi, koja traje do 18. studenog, dobiva negativne ocjene
5.11.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
ZAGREB/PLOMIN - Već sam proces izrade strategije održivog razvitka Hrvatske, za koju je prijedlog do 18. studenoga na javnoj raspravi, pretrpio je nemale kritike. Ona je ključan razvojni dokument u suvremenim državama i društvima te se uvelike smatra krovnom strategijom iz koje proizlaze sve ostale sektorske strategije. Određuje socijalni, ekonomski, prometni, okolišni i drugi razvoj države.
Međutim, u izradi nacrta prijedloga strategije u hrvatskom slučaju išlo se ispod standarda uspostavljenih u Europskoj uniji, s čime se ne slažu predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević i ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) Mirjana Matešić. U njenoj izradi nije konzultirana zainteresirana javnost. Tomašević je ustvrdio da prema dokumentu EU-a Agenda 21, u izradi takve strategije mora sudjelovati do devet interesnih skupina (mladi, žene, sindikati, nevladine organizacije, lokalne vlasti, poslovni sektor, znanstvenici, seljaci, a posljednja su domorodačko stanovništvo kojeg kod nas nema) te ako nema konsenzusa između tih skupina, onda nema ni strategije.
Rad na formi
Zamjerka je HRPSOR-a, koji također nije konzultiran pri izradi, da strategija nije proizvod međusektorskog dijaloga. Osim toga, Matešić napominje da je hrvatski nacrt prijedloga strategije vrlo sličan istovrsnoj strategiji EU-a i »kao takav je dobar početni dokument, ali nacionalna strategija bi trebala dati više konkretnih ciljeva i aktivnosti, a načelne prijedloge treba detaljno razraditi«.
Za Tomaševića je pak neprihvatljivo da je takav temeljni dokument izradio jedan ili više konzultanata nakon čega je javnosti ostavljeno 30 dana za pismene komentare i predviđena samo jedna javna rasprava od dva sata. »O energetskoj strategiji koja još nije objavljena u javnosti se govori godinu dana, a za krovni dokument s kojim bi ona trebala biti usklađena u javnosti se ni ne zna«, ustvrdio je Tomašević i dodao da se dokument radi isključivo zbog forme i pridruživanja Hrvatske Uniji. Tomašević smatra nepriličnim i to što je strategija stavljena u geto Ministarstva zaštite okoliša, a njome bi se trebala urediti daleko šira društvena pitanja.
Profit željeznici
Matešić ne očekuje da će HRPSOR moći znatnije utjecati na sadržaj, a trebalo bi mnogo razgovarati i dorađivati predloženi dokument da bi se došlo do nečega što je stvarno nekakva strategija. Upozorila je na činjenicu da bi spomenuta strategija trebala biti nacionalna i koordinirati sve druge strateške dokumente, a već se sada kosi s onim što se zna o energetskoj strategiji. Naime, ona predviđa izgradnju termoelektrana, dok strategija održivog razvitka predviđa smanjenje ugljičnog dioksida.Zanimljivo je da se predviđa daljnje povećanje stvaranja otpada jer je cilj »ostvariti uravnotežen i stabilan rast gospodarstva da stopa gospodarskog rasta bude veća od stope kojom raste degradacija okoliša i generiranje otpada«, dočim EU kao važan cilj ima smanjenje proizvodnje otpada. Kad je riječ o proizvodnji energije, jasno se vidi u čemu Hrvatska ima veliku šansu za razvoj. Naime, danas se samo 0,17 posto energetskih potreba dobiva iz biomase, iz vjetroelektrana 0,14, a solarne elektrane osiguravaju mizernih 0,001 posto. Dugoročno gledano, trebao bi profitirati željeznički promet je »potrebno preusmjeravati promet s cestovnog na energetski učinkovitije i za okoliš povoljnije oblike prijevoza«.
Tihomir PONOŠ
Povećati broj novorođenih
U nacrtu prijedloga strategije održivog razvitka stoji da broj novorođene djece treba podići sa sadašnjih 42,5 tisuća godišnje na 60 tisuća, zatim da u sklopu policentričnog razvoja gradove od sedam do 30 tisuća stanovnika treba funkcionalno osposobiti. Obradive površine trebalo bi povećati s 1,2 milijuna na 1,8 milijuna hektara.
Foto: S jedne strane predviđa se smanjenje ugljičnog dioksida, a s druge izgradnja novih termoelektrana - Plomin
Energetika energetska strategija javna rasprava gospodarstvo Hrvatska Plomin TE Plomin održivi razvoj