Do sada tridesetak partnera za Plomin

U postupku odabira strateškog partnera za projekt izgradnje termoelektrane Plomin C do sada se javilo tridesetak zainteresiranih, među kojima i desetak ozbiljnih i respektabilnih partnera, izvijestio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Zlatko Koračević nakon sastanka s predstavnicima Istarske županije, koordinacije gradonačelnika Labina i načelnika općina Labinštine na danas održanome sastanku u Plomin luci.

Naime, HEP je 24. srpnja objavio poziv za iskazivanju interesa u projektiranju, inženjeringu, financiranju, izgradnji, upravljanju i održavanju buduće elektrane na ugljen, snage 500 megavata, a natječaj je otvoren do 14. rujna. 

Od potencijalnih partnera traži se da poštuju najbolja svjetska iskustva i najbolje svjetske tehnologije u smislu zaštite okoliša, kazao je Koračević dodavši kako se odabir strateškog partnera za Plomin C očekuje do kraja prvog tromjesečja 2013. godine.

Po njegovim riječima s novom termoelektranom emisije štetnih tvari u zrak smanjit će se na najmanju moguću mjeru korištenjem visokokvalitetnog niskosumpornog ugljena i ugradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova. Time će zrak u okolici TE Plomin i dalje biti prve, najbolje kategorije, jer će TE Plomin 2 i TE Plomin C zajedno emitirati još manje onečišćujućih tvari i to za 54 posto manje sumpora, 25 posto manje dušika te 13 posto manje čestica, ustvrdio je Koračević.

Labinski gradonačelnik Demetlika se ne slaže s ugljenom

Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika novinarima je kazao kako se ne slaže s ugljenom kao energentom za Plomin C. Međutim, dodao je kako, prihvaćajući trenutak u kojem je Hrvatska i potrebe za novim investicijama, uvažavajući sve što je studija utjecaja na okoliš predvidjela te vjerujući u dobre namjere HEP-a, vjeruje da će se naći zajednički jezik za realizaciju ovog projekta.

Demetlika je najavio kako će jedinice lokalne samouprave na Labinštini zatražiti izmjenu zakona o visini raspodjele naknade od korištenja prostora te potporu Vlade uz pomoć HEP-a za realizaciju prioritetnih projekata u Istri, što su čelnici HEP-a i prihvatili kao obvezu.

Vrijednost investicijskog ulaganja iznosi približno 5,8 milijarda kuna, a proizvodnjom te elektrane, koja bi pokrivala 17,5 posto godišnje hrvatske potrošnje, očekuje se smanjenje potrebe za uvozom električne energije dva i pol puta.