Djeca rođena 5 km od izvora zagađenja imaju 20 posto veću šansu da umru od raka

23.5.2008. // Net.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo

Što povezuje Rijeku, Kutinu, Sisak, Zagreb, područje Kaštela ili Labinštinu? Djeca rođena pet kilometara od nekog izvora zagađenja imaju 20 posto veću šansu da umru od raka. Nakon analiziranja 27-godišnje studije napravljene kod 22 400 britanske djece, tim epidemiologa ustanovio je da su djeca koja su bila rođena u krugu od pet kilometara od nekog izvora zagađenja bila u 20 posto većoj opasnosti da umru od leukemije i drugih vrsta raka karakterističnih za dječju dob nego što su to bila druga djeca. ”Najvjerojatniji način“ na koji je došlo do povećanja broja djece oboljele od raka jest djelovanje zagađivača iz zraka, izvještava londonski The Times.

Zagađivači koji su za to odgovorni izgleda da su benzinske pare ili druge eterične organske kemikalije koje ispuštaju industrijska postrojenja, kao što su rafinerije nafte, tvornice automobila, nenuklearne elektrane, čeličane i cementare. Studija ujedno izvještava da je kod djece koja su rođena u krugu od četiri kilometra od autocesta ili željezničkih pruga bilo više umrlih od raka. Za to su vjerojatno kriva benzinska i dizel goriva, tvrde autori tog izvještaja. Pogledajmo velike zagađivače locirane po Hrvatskoj

TERMOELEKTRANE

Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF nedavno je izdala popis 30 najprljavijih elektrana na području EU. Tih 30 elektrana, sve odreda na pogon ugljena, proizvode 393 milijuna tona stakleničkog plina CO2, što je jednako 10 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida u Uniji. Taj plin, uglavnom posljedica izgaranja fosilnih goriva, najveći je krivac za opasne klimatske promjene koje su rezultat efekta staklenika. "Činjenice su jasne: energetski sektor mora postupno ukinuti korištenje ugljena u najkraćem mogućem roku", kazao je Stephan Singer, čelnik WWF-ove jedinice za europsku klimu i energiju. WWF podržava EU shemu trgovanja emisijama radi poticanja ulaganja u čišće i učinkovitije elektrane, s ciljem ispunjenja smanjenja emisija CO2 za 30 posto do 2020. Prema WWF-u, za ispunjenje ciljanog smanjenja emisija tijekom idućih 20 godina povijesna se prilika pruža u vidu potrebe za zatvaranjem većine europskih najvećih zagađivača na pogon ugljena u tome razdoblju. A u Hrvatskoj: U vlasništvu HEP-a je sedam termoelektrana, s tim da su TE Sisak, TE Rijeka, TE Plomin 1 i KTE Jertovec u Zagorju kondenzacijske za proizvodnju električne energije, a TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek su termoelektrane toplane u kojima se u spojenom procesu proizvodi električna i toplinska energija. Kao pogonsko gorivo koriste loživo ulje, prirodni plin i ugljen. HEP je vlasnik 50 postotnog dijela drugog bloka TE Plomin 2, a temeljem vlasništva polovice NE Krško, hrvatskom elektroenergetskom sustavu raspoloživo je na pragu 338 MW.

RAFINERIJE

Zelena akcija proglasila je INA-u, najvećim zagađivačem u Hrvatskoj. Ne samo zato što je osnovna Inina djelatnost (eksploatacija, prerada i promet fosilnih goriva) već i zato što je način rada daleko ispod Europskih standarda, a što ima direktne posljedice po zdravlje ljudi koji žive u blizini njenih rafinerija. INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Plamen iz visokog dimnjaka — koji služi kao sigurnosni ventil — dobar je pokazatelj da ste blizu rafinerije nafte. U osnovi, u rafinerijama se sirova nafta zagrijava i šalje u destilacijski toranj, u kojem se odvaja u nekoliko frakcija. Najlakše frakcije su plinovi, naprimjer butan, a od onih najtežih se proizvode maziva i drugi derivati.

Rijeka: Rafinerija u Rijeci je srednje veličine i smještena je na morskoj obali. Godišnje prerađuje 3 – 3,5 milijuna tona nafte i proizvodi određen broj naftnih proizvoda namijenjenih domaćem i inozemnom tržištu. U planu modernizacije kreće se u proširenje rafinerijskih kapaciteta na 7,7 milijuna tona godišnje. Opremljena je s devet spremnika za skladištenje nafte s ukupnim skladišnim kapacitetom od 396.000 m3.

Sisak: Kontinentalna rafinerija, smještena je 50 kilometara južno od Zagreba. Modernizacijom rafinerijskih postrojenja do 2010. godine proizvodit će se goriva kvalitete Euro V i povećati kapacitet prerade sa sadašnjih 2,3 na 3,2 milijuna tona godišnje.

KEMIJSKA INDUSTRIJA

Društvo DIOKI d.d. Iza ovog imena skovanog 1995. krije se INA-OKI, Zagreb i DINA, Omišalj na otoku Krku te Proizvodne jedinice etilena INA-Naftaplina, Zagreb. Proizvođač petrokemikalija i plastičnih masa OKI-Organsko kemijska industrija, je osnovan 1959. godine dok je 1961. počela izgradnja petrokemijskog kompleksa na Žitnjaku, a par godina kasnije i tvornica plastičnih masa tj. polistirena, kao i proizvodnja fenola i acetona. DINA je osnovana kao zajedničko ulaganje INA-e i Dow Chemical-a početkom 1980-tih godina.

Petrokemija - Kutina: Petrokemija locirana manje od 1 kilometra od Kutine proizvodi umjetno gnojivo, proizvoda od bentonitnih glina i čađe. Lokalno stanovništvo na mahove može uživati u smradu amonijaka i sumpora. U veljači 2008. inspekcija Ministarstva okoliša podnijela je dvije prekršajne prijave protiv kutinske Petrokemije i to zbog prekoračenja onečišćenja zraka i kašnjenja u modernizaciji tvornice. Zagađenje amonijakom zabilježeno je 17. veljače kada je zabilježeno čak 190 mikrograma amonijaka. Rast se nastavio, da bi u nedjelju dosegao vrhunac - 360 mikrograma (granična koncentracija je 100 mikrograma). Čak je i Sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić zatražila pomoć iz Sabora zbog prevelike koncentracije zagađenosti amonijakom u Kutini. Marina Lovrić odgovornom smatra kutinsku Petrokemiju, a za njenu modernizaciju zatražila je pomoć svih saborskih zastupnika.

AZBEST

Vranjic pokraj Splita - čuvajte se azbestoze. Vranjic je poluotok i naselje na njemu, smješteno oko 2 kilometra sjeverno od Splitskog poluotoka, pokraj ušća rijeke Jadro. U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala Venecija". U zadnjih 80 godina je najpoznatiji po koncentraciji azbestnih čestica koje uzrokuje tvornica "Salonit" i smrtonosnoj azbestozi tamošnjih stanovnika. Primjer iz Britanije: Zbog pogrešnog proračuna stručnjakâ za pitanja sigurnosti, tisuće britanskih građevinskih radnika umrijet će od raka uzrokovanog azbestom, izvještava časopis New Scientist. Godinama ranije, u 1960-ima, kad su medicinski stručnjaci govorili da azbestna vlakna predstavljaju opasnost po zdravlje, britanska je vlada uvela tvorničke propise kojima bi se ograničila koncentracija tih vlakana u zraku. Međutim, istraživači danas utvrđuju da su radnici koji su bili izloženi najvećoj opasnosti bili tesari, električari, vodoinstalateri i postavljači plinskih instalacija, koji su nezaštićeni radili s proizvodima u kojima je bilo azbesta. Kako je za jednu vrstu raka pluća potrebno 30 godina da se razvije, greška je tek nedavno izašla na vidjelo. Trenutno nije poznato koje su građevinske tehnike niti koji azbestni proizvodi najopasniji. Stoga britanska organizacija Health and Safety Executive upozorava građevinske radnike da budu krajnje oprezni ukoliko pronađu neku tvar koja sadrži azbest te da o tome obavijeste svoje poslodavce, koji bi trebali istražiti materijale i osigurati odgovarajuću zaštitu.

KOKS

Pili ste bakarsku vodicu? Bez brige, u njoj nema koksa. No u Bakarskom zaljevu, južno od Rijeke, nalaze se 2 naselja - grad Bakar na sjeveru te mjesto Bakarac na jugu. Koksara u Bakru lijepi je zaljev učinila neupotrebljivim i za generacije koje više ne gledaju tornjeve razmontirane koksare. Koksara je naime otvorena još 1976., a zaljev je zagađivala sve do 1995. godine. Postrojenje je služilo za proizvodnju koksa, vrste umjetnog ugljena koji se dobiva suhom destilacijom kamenog ugljena, a koristi se kao gorivo u metalurgiji. Uz kompleks je 1977. izgrađen i 250 m visok dimnjak koji je služio za emisiju štetnih ispušnih plinova - dignut je u zrak koncem 2005.

KAMENA VUNA

Tvornica kamene vune "Rockwool" u Pićanu na Labinštini ponovno bi trebala biti puštena u rad u početku srpnja ili kolovoza, najavio je njihov novi tehnički direktor Marco Boi na konferenciji za novinare u Puli. Tvornica je po njegovim riječima zatvorena zbog neusklađenosti građevne dokumentacije, a ne zbog ekoloških teškoća. To što iz tri dimnjaka (75m, 30m i 10m visokih ) treba sukljati znatna količina: sumpornih oksida (godišnje najmanje 2700 tona), koncentriranih kiselina (1000 tona), ugljikovog monoksida - osobito otrovnog i bezmirisnog plina (600 tona), nepoznate količine iznimno otrovnih spojeva teških metala, dioksina, amonijaka, kancerogenih organskih spojeva poput formaldehida i fenola (plinovi neugodna mirisa), vrlo toksične prašine iz većeg dijela postrojenja ect ... valjda nije ekološka poteškoća. Boi je kazao kako je Rockwool u Istru došao kako bi ostao i radio te kako će u potpunosti poštivati sve hrvatske propise i ugovore koje su potpisali.

Živite u blizini nekih navedenih zagađivača?

Rockwool TE Plomin industrija azbest rafinerije zagađenje zdravlje ekologija smrtnost zagađivači koks kamena vuna Marco Boi Pićan Plomin Labin