Dino Škopac: Voda iz špine bolja od flaširanih

28.5.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

LABIN - Voda iz slavina na Labinštini, prvenstveno zahvaljujući tome što je crpimo iz podzemnih izvora, po našim je istraživanjima puno bolja od pojedinih flaširanih iz trgovina, pohvalio se Dino Škopac, direktor labinskog Vodovoda na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća. Napomenuo je da se sirova voda iz vrela, da bi udovoljila kriterijima pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti za piće, pročiščava samo kloriranjem i UV-zračenjem, tj. da nisu potrebni bazeni s različitim stupnjevima filtracije, koji se koriste u nekim drugim sredinama. Lani su se, istina, izvori u dva navrata po jedan dan zamutili, i to zbog enormnih količina padalina, podsjetio je Škopac.

Vodovod Labin u 2010. ostvario je dobit od 90,6 tisuća, uz godišnji rast prihoda za 800 tisuća - na 17,7 milijuna kuna.

- To je, recesiji unatoč, iskorak u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen gubitak od 1,3 milijuna kuna, u međuvremenu potpuno saniran. Troškovi su blago smanjeni, za 600 tisuća kuna, uz nepromijenjen broj zaposlenih, njih 65. Prodaja vode iznosila je 1,5 milijuna kubičnih metara (11.457 priključaka uz 253 nova), pet posto manje nego prethodne godine. Na to koliko će se ona trošiti naša tvrtka ne može sama utjecati, a za nama je, usto, izuzetno kišna godina, izvijestio je direktor o lanjskom poslovanju.

Prihodi su, između ostalog, narasli i zbog uvođenja fiksne naknade za održavanje sustava. U istiskivanju manjinskih dioničara Erste banke, među kojima se našao i Vodovod, naplađeno je 262 tisuće, a na račun šteta na imovini od osiguranja 128 tisuća kuna.

Gubici vode u mreži smanjeni su - u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom Rudan - s 30 na 27,9 posto, dok je državni prosjek veći od 40 posto.

- Takvi rezultati potvrđuju da gradski Vodovod može poslovati pozitivno te da je s njegovom imovinom i pravima uistinu pravo obiteljsko srebro koje mora ostati u vlasništvu građana Labinštine.

Ukoliko ga nekome prodamo ili ga pak spojimo s drugom tvrtkom, sigurno će biti drukčije okolnosti glede novčanih obaveza, ali i usluge, s kojom su građani zadovoljni, poručio je Silvano Vlačić, HDZ-ov vijećnik.

- To samo dokazuje da Vodovod može djelovati samostalno i da labinska voda mora ostati ovdje, komentirao je financijske rezultate William Negri (nezavisna lista).

Direktor Škopac prethodno je informirao o konačno zgotovljenoj studiji o opravdanosti objedinjavanja vodoopskrbe i vodozaštite u Istri. Josip Škopac (HSU) podsjetio je da se upravo zbog debelog kašnjenja tog dokumenta na tematskoj sjednici

Gradskog vijeća, sazvanoj na zahtjev oporbenih zastupnika, ništa konkretno nije zaključilo. Traži stoga da se o objedinjavanju vodoopskrbe ponovno raspravlja.

Igor RADIĆ

 

Kožjak "mekši" od Fonte Gaja

 

U odnosu na izvore u Raškoj dolini, vrelo Kožljak daje puno mekšu, kvalitetniju sirovu vodu. Iznad tog izvora nema industrije koja može negativno djelovati, a ondje su i pojave bakterija rjeće nego u Fonte Gaju-Kokoti koji je, praktički u razini s morem, podložniji utjecaju procjednih voda, kaže Dino Škopac, direktor Vodovoda. Napominje pritom da nakon obrade sirove vode kloriranjem i UV-zračenjem oba izvorišta udovoljavaju pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti za piće.

O razlici u kvaliteti Kožljaka i raških crpilišta pitala je Ljiljana Mekiš, općinska vijećnica Sv. Nedelja na zadnjem zasjedanju. Vodovod koristi i izvor Plomin te, kao pričuvu, Mutvicu, dok Sv. Anton, na koji također ima koncesiju, još nije u sustavu.

 

Oko 40 kilometara azbestnih cijevi

 

Silvano Vlačić, labinski vijećnik, iznova je apelirao da se zamijene azbestni dijelovi cjevovoda na Labinštini. Direktor Vodovoda Škopac veli, pak, da bi takvo ulaganje težilo od 10 do 13 milijuna kuna s obzirom na 35-40 kilometara cijevi od tog materijala, što će se nastojati pokriti sredstvima iz EU-fondova.

fonte gaj fonte gaj kokoti vodovod gradsko vijeće azbest azbestne cijevi vodovod labin dino škopac

---