LC Live

Demografija Istre: Najviše se iseljava s Labinštine

Demografija Istre: Najviše se iseljava s Labinštine

25.7.2018. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Lani Hrvatsku napustile 31.799 osobe ili tri i pol ispunjena stadiona Alda Drosine u Puli, a dodatni demografski minus zbog negativnog prirodnog prirasta iznosi 17 tisuća ljudi * Jedini istarski grad koji je zabilježio pozitivan omjer rođenih i umrlih je Pazin s vitalnim indeksom od 112,9, a među općinama su to Bale (116,7), Funtana (133,3), Karojba (128,6) i Vižinada (133,3)

Nakon ushita i euforije izazvanog uspjehom hrvatskih nogometaša na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, prema napucima nekih od zlogukih proroka, po hrvatsko društvo slijedi razdoblje spuštanja na zemlju ili još gore – faza depresije. Tomu u prilog ide i nova publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) "Migracija stanovništva Republike Hrvatske" koja je na najslužbeniji mogući način obznanila ono što je već dugo vremena na tapetu – Hrvatska se prazni i odlazi, ne baš u nepovrat, nego ponajviše u Njemačku.

Za ilustraciju lani su Hrvatsku napustile 31.799 osobe više nego su doselile iz inozemstva. Kako bi tim brojkama dali ljudski lik to je otprilike jedan dupkom ispunjeni splitski Poljud, ili tri i pol ispunjena stadiona Alda Drosine u Puli. Posebno je loša informacija da točno dvije trećine (66,6 posto) odseljenih u inozemstvo od ukupne brojke od 47.352 čine mlađi od 40 godina, ljudi u najpotentnijoj životnoj fazi.

Istra u stabilnom migrantskom plusu

U tom crnilu informacija Istarska županija je jedina svjetla točka s obzirom da je ostvarila "migracijski plus" od "todorićevskih" 999 ljudi koji su više naselili poluotok, u odnosu na one koji su s njega otišli. Među silnim statističkim brojkama ističe se da iz drugih županija Hrvatske više useljava 683 ljudi, a iz inozemstva 316 ljudi. Na razini Hrvatske posebno su dramatične brojke vezane za slavonske županije u kojima je u prosjeku odnos između imigranata i emigranata čak i do 1:9 (!!!).

Nažalost, još uvijek nema konkretnih podataka o migracijama po jedinicama lokalne samouprave kako bi mogli vidjeti kako je prošla 2017. godina, no trendovi od posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine do 2016. su prilično zanimljivi. Dakle iz dosad dostupnih podataka, u periodu od 2011. do 2016. godine Istranima je postalo 2.803 osobe više. Gleda li se na koji način je raspodijeljeno istarsko useljavanje, kao da postoji jasna granica između obalne i unutrašnje Istre, pri čemu ova prva očito više privlači ljudi.

Doseljava se u Ližnjan, Umag i Medulin

Imigrantske perjanice Istre su definitivno Ližnjan s plusom od 523, Umag (476) i pogotovo Medulin (404), te je ovo mjesto središnje Istre nastavilo s rapidnim povećanjem stanovništva, nastavljajući tako trend koji je doveo do toga da se broj Medulinaca i Medulinki povećao za gotovo dva i pol puta u odnosu na popis iz daleke 1991. godine. Poreč broji plus od 319, Marčana 317, Rovinj 260, Vodnjan 221, Tar - Vabriga 214, Novigrad 162, Fažana 118, Svetvinčenat 102, Kanfanar 92, Višnjan 83, Sveti Lovreč 61, Funtana 55, dok se je Pula zaustavila na plusu od 53.

Zanimljiv je taj pulski fenomen da su se trendovi useljavanja preokrenuli od 2014. godine kada se prvi put bilježi pozitivan migracijski saldo, što koincidira s ulaskom u Europsku uniju. Među općinama koje se tu nalaze su još i Motovun s 44, kao jedina općina središnje Istre, Sveta Nedelja s 47, kao jedina općina Labinštine, Bale 36, Tinjan 25, Žminj 11, Brtonigla 7, Vrsar 5, a Gračišće se zaustavilo u plusu s jednom osobom. Očito je da do tamo do kuda sežu turistički "pipci" postoji očita veza s doseljavanjem, uz izuzetke istočnog dijela poluotoka. Što se tamo dešava?

Najviše se iseljava s Labinštine

Najviše u negativi je Labin s minusom od 280, od čega se 128 ljudi odlučilo odlazaka u inozemstvo, dok ostalo čine iseljavanja u druga mjesta Labinštine i Istre. Nakon njega slijedi Pazin s minusom od 165 ljudi od čega je 65 ljudi više odselilo u inozemstvo, pa Raša s 82 više odseljenih, Buje sa 63, Buzet s 50, Cerovlje 41, Pićan 34, Sveti Petar u Šumi i Kršan po 32 te Oprtalj 31. S "istarskog Tibeta" i površinom najveće, a stanovništvom najmanje općine Istre – Lanišća odselilo je 28 stanovnika više. Grad umjetnosti – Grožnjan je u minusu od 25, Karojba 14, Barban 13 te Lupoglav s 11 više odseljenih.

Druga publikacija DZS-a izazvala je također sveopću konsternaciju i veliki interes javnosti, budući da obrađuje prirodno kretanje stanovništva odnosno broj rođenih i umrlih, gdje su statistike još poraznije po Hrvatsku. Naime, u odnosu na 2016. godinu zabilježen je manji broj prvog dječjeg plača u rodilištima, a veći broj umrlih, pa se na kraju demografska kazaljka spustila do brojke od 17 tisuća ljudi. Pridodamo li tome, još ona dva i pol stadiona koja su odselila iz Hrvatske dolazimo do minusa od 48.720 ljudi, pa je jasno o kakvoj se demografskoj havariji radi, nikad zabilježenoj od suverenosti i samostalnosti. Slikovito stadionski opisano to bi izgledalo tako da se popuni jedan dupkom puni Maksimir, jedna Kantrida i još bi ostalo ljudi vani.

Prirast najslabiji u Labinu i Puli

Istarska županija, što se tiče prirodnog kretanja stanovništva ne može se pohvaliti nekim izuzetkom, s obzirom da po vitalnom indeksu u 2017. godini koji iznosi 68,3 rođenih na 100 umrlih ulazi doslovno u decimalu u državni prosjek. Taj podatak, povežemo li ga s pozitivnim migracijskim saldom može ići u prilog tezi o ukupnom demografskom starenju stanovništva.

Zanimljivo jedini istarski grad koji je zabilježio pozitivan omjer rođenih i umrlih je Pazin s vitalnim indeksom od 112,9, a u odnosu na 2016. godinu rodilo se 22 malih Pazinaca više odnosno skoro 30 posto. Zanimljivo je da je to prvi put da se u Pazinu to dogodilo od 2006. godine. Među općinama u Istarskoj županiji pozitivnim prirodnim prirastom mogu se pohvaliti četiri općine – Bale (116,7), Funtana (133,3) , Karojba (128,6) i Vižinada (133,3), dok isti broj rođenih i umrlih imaju - Sveti Petar u Šumi, Brtonigla i Višnjan. Dakle, rijetke su općine i gradovi koji su imaju pozitivne demografske podatke na oba polja, pa se lako da zaključiti da Istra veći broj stanovnika može zahvaliti migracijama.

Najveći minus ima Labin (55,8), a slijede ga Pula s 56,7, Buje 60,3, Buzet 61, Novigrad 63,8, Vodnjan 78,9, Rovinj 80,9, Umag 82,4 te vrlo blizu vitalnom plusu – Poreč s indeksom od 97.

U Sv. Lovreču i Motovunu na 1 bebu pet umrlih

Među općinama 2017. godina je vrlo loše prošla u Svetom Lovreču (17,6) i Motovunu (19) što znači da je na jednu bebu u mjestu na drugi svijet preselilo petero građana. Posebno je to zanimljivo jer su obje ove općine zabilježile pozitivan migracijski saldo – u Sveti Lovreč je doselilo 61, a u Motovun 44 osobe više, no to nije ostavilo traga u 2017. godini. Zanimljivo je da je Motovun okružen s općinama Karojba i Vižinada koje su obje u "plusu".

Duplo više ljudi umire nego se rađa i u Oprtlju (vitalni indeks 25), Lupoglavu (37,5), Grožnjanu (33,3), Barbanu (42), Lanišću (40), Raši (42,1) te Svetoj Nedelji (50). Oko odnosa da je na dvije rođene bebe troje ljudi umrlo vrte se Svetvinčenat (56,8), Kršan (57,1), Vrsar (59,1), Medulin (63,2), te Cerovlje (63,6).

Iznad toga prema demografskoj nuli u smislu prirodnog prirasta nalaze se Kaštelir (71,4), Gračišće (73,7), Ližnjan (78,4), Žminj (80,4), Kanfanar (82,6), Pićan (85,7), Tar – Vabriga (87) te najbliži Tinjan s indeksom od 94,7.

Očito je da je uz gospodarski razvoj pojedinog kraja, što je izrazito vezano uz migracije vezani i drugi vrijednosni i socio-kulturni razlozi. Posebno je to zanimljivo i uz statistiku vezanu za razvode brakova gdje je broj u Umagu i Medulinu pao ispod razine da se na dva sklopljena jedan braka rastavi. Tako u Umagu u 2017. je sklopljeno 44, a razvrgnuto 26 brakova, dok je u Medulinu na 19 sklopljenih, 10 razvrgnuto. Migracije i prirodni prirast imaju dalekosežne posljedice na lokalne politike istarskih gradova i općina, te su s te strane posebno vrijedni podaci u kreiranju politika usmjerenih k obrazovanju, počevši od onih najmlađih pa do povezivanja s tržištem rada. (PIŠE Anton FINDERLE)

demografija prirodni prirast rođeni umrli statistika