Iako će Studija utjecaja na okoliš termoelektrane Plomin 3 ići na doradu, ugljen kao energent nije upitan, što bi sad već trebalo biti posve jasno iz izjava državnih i lokalnih dužnosnika, od premijera Zorana Milanovića, preko ministara Radimira Čačića i Mirele Holy do labinskog gradonačelnika Tulija Demetlike.
– Prema objašnjenju iz ministarstva okoliša, promjena energenta je - ja ću reći ovako – nemoguća, kazao je Demetlika za Radio Labin, pojasnivši da je lokacija još davnih 70-ih određena za ugljen te da državna strategija predviđa 30 posto udjela fosilnih goriva u strukturi izvora električne energije.
Povjerenstvo za ocjenu studije u kojem s istarske strane pored Demetlike sudjeluju kršanski načelnik Valdi Runko i pročelnik županijskog Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić na posljednjem je sastanku od izrađivača studije, tvrtke Ekonerg, zatražilo da se studija doradi, što bi trebalo biti obavljeno u roku od 30 dana, ali nije i neće biti protiv ugljena kao energenta.
Primjedbe se odnose na zbrinjavanje šljake i pepela, rad Plomina 1 s manjim dimnjakom tijekom gradnje ''trojke'', kumulativno zagađenje šireg područja te zagrijavanje morske vode rashladnom vodom termoelektrane.
U izjavi za javnost Demetlika je još zatražio da se usklade prostorni planovi na državnoj i lokalnoj razini, ne pojasnivši što pod tim podrazumijeva. Kako je poznato, županijski prostorni plan predviđa ukupnu snagu u Plominu od 335 MW i energent plin, dok će Plomin 2 i Plomin 3 ukupno davati 710 MW, uz energent ugljen. Nadalje, Demetlika traži da se gradnja nove elektrane prestane zvati dogradnjom i rekonstrukcijom postojeće te navodi da je HEP obvezan obeštetiti Labinštinu, ne precizirajući do sada na koji način.
Ovih je dana premijer Milanović najavio da gradnja Plomina 3 započinje do kraja godine, ministar Čačić traga za ulagačima, a ministrica zaštite okoliša Holy ponovila je i jučer da je Plominu suđen ugljen. Ima, kazala je, razumijevanja za stajališta nevladinih udruga koje se protive ugljenu kao energentu, no diversifikacija energetskih izvora je nužna. - U tom smislu Hrvatska ne može dozvoliti da velike energetske projekte planira isključivo na plinu kao energentu. Zato smatram da je nama potrebna i jedna termoelektrana na ugljen, ali pri tom je presudno pitanje tehnologije i načina realizacije te tehnologije, rekla je ministrica.
Pitanje Plomina 3, dakle, i ubuduće će se u istarskoj politici koristiti samo za zaoštravanje odnosa „sa Zagrebom“, kad se procijeni da je to potrebno, a ne kao odraz stvarnog zastupanja interesa lokalnog stanovništva. (iPress)
