Decentralizacija Hrvatske: Ekonomski institut bi ukinuo općine Pićan i Gračiće, dok bi Labin zadržao status grada

4.11.2010. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Umjesto 20 županija u Hrvatskoj bi trebalo formirati sedam regija, a postojeći broj od 429 općina i 126 gradova vjerojatno bi se prepolovio. To proizlazi iz studije “Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju”, nedavno završene na zagrebačkom Ekonomskom institutu pod vodstvom dr. sc. Dubravke Jurline Alibegović, koja je o tome napisala članak u najnovijim tromjesečnim ekonomskim prognozama Instituta, objavljenima na engleskom jeziku.

 

- Proračunski kapaciteti jedinica lokalne samouprave značajno se razlikuju. Istodobno, sve općine i gradovi, osim velikih gradova i županijskih središta, imaju jednake ovlasti. Stoga nije moguće osigurati usporedivu kvalitetu javnih usluga, piše Jurlina Alibegović, napominjući da je studija napravljena po narudžbi Hrvatske zajednice županija.

Primjerice, više od polovine općina i gradova nema novca za djelotvorno obavljanje usluga koje im zakon propisuje.

Njih 275 dobilo je “poseban status financiranja”, a primaju i državne dotacije. Samo 20

županija i 34 grada imaju dovoljno novca za financiranje osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva i socijalne skrbi, što pokazuje da jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj ne mogu zadovoljiti neke najosnovnije funkcije.

Da bi se postiglo djelotvornije i uravnoteženije obavljanje javnih usluga, studija predlaže tri skupine mjera za decentralizaciju. Prva je jasna raspodjela obaveznih nadležnosti između općina, gradova, velikih gradova i regija.

Drugo, studija traži promjenu načina financiranja koja će jedinicama omogućiti stabilne prihode. Treći i najzanimljiviji prijedlog predviđa reorganizaciju lokalnih jedinica, nakon što dobiju definirane ovlasti i izvore financiranja.

Teritorijalna podjela provela bi se prema trima kriterijima: broju stanovništva, proračunskom kapacitetu te specifičnim povijesnim, kulturnim i drugim kriterijima. Općine bi trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10 tisuća, a veliki gradovi najmanje 35 tisuća stanovnika, dok bi se županije zamijenile sa sedam regija. Ako se pogleda popis stanovništva iz 2001., nije teško zaključiti da bi vjerojatno polovina općina i gradova izgubila sadašnji status, barem prema prvom kriteriju. Branko PODGORNIK

 

Sedam mogućih regija

1. Međimurje, Podravina i Zapadna   Slavonija: Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Međimurska županija.

2. Sjeverozapadna i središnja   Hrvatska: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija.

3. Dalmacija: Zadarska, Šibensko- kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.

4. Lika: Lička županija. 

5. Slavonija: Brodsko-posavska,   Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko srijemska županija.

6. Istra, Primorje i Gorski kotar:   Istarska i Primorsko-goranska županija.

7. Zagreb: Grad Zagreb i Zagrebač- ka županija.

 

Zadržali bi status grada

Pula, Poreč, Rovinj, Labin, Umag

Izgubili bi status grada

Vodnjan, Buzet, Pazin, Novigrad, Buje

Izgubili bi status općine

Bale, Kanfanar, Funtana, Sveti Lovreč,

Sveti Petar u Šumi, Tinjan, Gračišće, Pićan,

Cerovlje, Lupoglav, Lanišće, Karojba,

Motovun, Kaštelir-Labinci, Tar-Vabriga,

Vižinada, Grožnjan, Oprtalj, Brtonigla

 

 

decentralizacija ukidanje općina općina pićan pićan gračišće ekonomski institut

---