Danas stupa na snagu Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša i Pravilnik o gospodarenju otpadom

Danas stupa na snagu Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša i Pravilnik o gospodarenju otpadom

4.4.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Pravilnik propisuje da će Agencija za zaštitu okoliša na svojoj Internet stranici uspostaviti Registar onečišćavanja okoliša. Detaljno se propisuje sadržaj i način vođenja registra koji će sadržavati podatke o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš.

Ovime se prvi puta u Hrvatskoj uspostavlja jedinstveni registar o ispuštanju i prijenosu onečišćujućih tvari u okoliš, zrak, tlo i vodu i koji će biti dostupan javnosti.

Tvrtke koje uslijed obavljanja djelatnosti ispuštaju onečišćujeće tvari u okoliš dužne su nadležnom županijskom tijelu dostaviti precizne podatke o vrsti i količini onečišćujućih tvari, a županijska tijela će skupljene podatke objediniti i dostaviti ih Agenciji za zaštitu okoliša.

Nadležno županijsko tijelo u suradnji s nadležnom inspekcijom osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka. Agencija za zaštitu okoliša koordinira rad na osiguranju i kontroli kvalitete podataka.

Agencija za zaštitu okoliša izradit će Priručnik za vođenje registra onečišćavanja okoliša koji sadrži upute za rad s registrom onečišćavanja okoliša i postupke za osiguravanje kvalitete podatka. Priručnik za vođenje registra onečišćavanja okoliša mora biti dostupan na web stranici Agencije.

Zakonom o zaštiti okoliša propisana je kazna za slučaj kršenja ovoga Pravilnika i može ići i do 200 tisuća kuna za tvrtke koje ne dostave podatke.

Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 35 od 28.03.2008. i stupa na snagu osmog dana od dana objave.

 

 

Ministarstvo Republike Hrvatske donijelo je Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom koji je objavljen u Narodnim novinama 28. ožujka 2008., a stupio je na snagu 4. travnja 2008. Pravilnikom je propisano da se građevni otpad mora odvojeno skupljati, a zatim reciklirati ili zbrinjavati na druge ekološki prihvatljive načine.  

Zabranjeno je odlaganje građevinskog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene. Posjednik građevnog otpada, a to može biti vlasnik, investitor ili izvođač, dužan je snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom. On je dužan osigurati uvjete za njegovo odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje.
 
Odvojeno skupljeni otpada mora se predati tvrtci ili obrtniku koji temeljem Zakona o otpadu posjeduje dozvolu za gospodarenje građevnim otpadom i ima koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom.
Gospodarenje građevnim otpadom moguće je obavljati u reciklažnim dvorištima na stacionarnim uređajima za oporabu, odnosno na gradilištu gdje nastaje građevni otpad pomoću mobilnog uređaja. Tvrtka registrirana za izvođenje građevinskih radova može na gradilištu na kojem nastaje građevni otpad taj otpad i reciklirati nakon što pribavi dozvolu za gospodarenje otpadom.
 
Građevinski otpad može se oporabiti i u uređajima za materijalnu ili energetsku oporabu, ali samo ako takvi uređaji udovoljavaju uvjetima propisanim posebnim propisom. Proizvod nastao materijalnom oporabom građevnog otpada može se ponovo uporabiti u građevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom.

Županije i Grad Zagreb dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svojem području.

Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave dužni su putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja. Svaka pravna i fizička osoba-obrtnik odnosno ovlaštena osoba, koja na bilo koji način prema ovom Pravilniku gospodari građevnim otpadom dužna je gospodarenje građevnim otpadom uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2008. godine.

Ministarstvo ovim Pravilnikom uspostavlja sustav koji bi trebao osigurati da se 80% građevinskog otpada reciklira.
 
Građevinski otpad nastaje tijekom proizvodnje građevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnja, rušenja i rekonstrukcije građevina. Najvećim dijelom (95%) je inertan otpad (otpad od keramike, rušenja zgrada, žbuka, gips, razbijeni beton, željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a može biti i opasan, primjerice, asfaltno vezivo ili otpad koji sadrži azbest, što traži posebnu kontrolu i obradu.
 
Procjene količine građevinskog otpada kreću se za Hrvatsku oko 2.600.000 tona godišnje. Gotovo polovica građevinskog otpada završi na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala.
 
Iako se ponovno može upotrijebiti oko 80% građevinskog otpada, ukupno se reciklira samo 7%, a 11% se izdvoji kao sekundarna sirovina.
 
Ovaj Pravilnik ne odnosi se na građevni otpad koji sadrži azbest. Gospodarenje azbestnim otpadom propisano je Pravilnikom koji je ovo Ministarstvo donijelo 23. travnja 2007. Odlukom Ministra zdravstva iz veljače 2006. godine zabranjena je upotreba azbesta i proizvoda koji sadrže azbest u Republici Hrvatskoj. Jedina tvornica azbestnih proizvoda u Republici Hrvatskoj Salonit Vranjic, koja je započela s radom prije više od 85 godina, prestala je s proizvodnjom u 2006. godini.
 
 

 


Okoliš ekologija Ministarstvo pravilnik.tvrtke onečišćenje Agencija za zaštitu okolišta

Remax Labin