Cost-benefit analiza Rockwoola - godišnja šteta najmanje 3 milijuna eura

14.3.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Svaki zahvat u prostoru (okolišu) i njegova prenamjena moraju biti društveno opravdani (isplativi) zato se za svaki zahvat prema zakonu mora napraviti analiza opravdanosti ili Cost-benefit analiza (CBA).

U sklopu studije utjecaja na okoliš pićanske tvornice Rockwool Adriatic napravljena je i ta analiza, koju su trebale 'prokomentirat' državne institucije koje su prihvatile investiciju.

Cost  je šteta koju Rockwool donosi društvenoj zajednici u užem i širem smislu, a odnosi se na umanjenje vrijednosti nekretnina zbog oštećenja okoliša i na štetu koju će društvo imati zbog povećanja bolesti za liječenje ljudi i na kraju povećane smrtnosti stanovništva. Tu je i šteta od uništavanja poljoprivrednog zemljišta kao neobnovljivog prirodnog resursa.

Studija procjenuje štetu jedino kroz emisiju štetnih stvari u zrak i to: NOx 2925 €/t, čestice 4800 €/t, SO2 3513 €/t, CO2 4,8 €/t

Ukupno šteta x tona = 5.074.602 eura na godinu

Iako brojka djeluje šokantno treba dodati i ovo. Potpuno je zanemaren utjecaj svjetla i buke što se još može i prihvatiti, ali zašto je zanemaren utjecaj na vode i zemlju. Činjenica je da Rockwool leži na bazenu vode iz kojeg se opskrbljuje Labinština i Pula, a tvrditi da Rockwool neće utjecati na njih je van svake pameti - a kamo idu njihove otpadne vode. Kolika je šteta od krutog otpada, 'by the way' za kojeg se još točno ni ne zna kamo će se odlagati. U pitanje je i iznos šteta po toni polutanta. Na cijenu utiče dosadašnja vrijednost prostora i gustoća naseljenosti, a sve u zavisnosti o udaljenosti od mjesta zahvata u prostor. Budući da je u studiji navedeno da se radi "o slabo naseljenom području, sa najbližim naseljem na oko 3 km", a u stvarnosti unutar tih 3 km živi oko 3.000 do 4.000 stanovnika, onda možemo samo špekulirati koliko je ta šteta realno procijenjena.

Zbog izostavljanja procjene svih ostalih utjecaja (osim zraka) a i upitne procjene štete preko ispuštanja u atmosferu, može se zaključit da je Ekonerg pokušao prikazati manju štetu iako se ona može slobodno procijenit na preko 6,5 milijuna eura na godinu.

 

Benefit  je korist koju će društvena zajednica imati od izgradnje Rockwoola. Studija kalkulira sa slijedećim koristima: prihodi zaposlenih (210 ljudi) 2.688.000 €/god, komunalna naknada općini Pićan 3.600.000 €/god, ušteda na emisiji CO2 1.300.147 €/god

Ukupno 7.588.147 eura na godinu

Ali pogledajmo kalkulaciju detaljnije: Ako je 125 zaposlenih kao sada onda su prihodi zaposlenih 1.600.000 €/god. Komunalna naknada koju zaračunava općina Pićan je 220.000 €/god, a to je najveća koju dopušta zakon. Ušteda u emisiji CO2 je jako upitna i može se izostaviti ako se gleda do razine regije (Istre). Stavka predviđa grijanje fosilnim gorivima – a što ako se grijem na struju iz hidroelektrane ili Krškog, proizvod se ugrađuje svugdje samo ne u Istri, pa tako štede Talijani, Slovenci i drugi, i na kraju ne može biti (nova) korist nešto što već imam.

Istina, ovo je grubo spuštanje 'napuhane' kalkulacije od 7,5 milijuna na 1.820.000 eura na godinu, ali nije daleko od istine. Želio sam samo pokazati kako je Ekonerg manipulirao podacima da ljude dovede u zabludu, a oni koji su to trebali vidjeti su valjda po prirodi u zabludi.

Realno, s uključenim indirektnim koristima, ekološka renta na ispušteni CO2 i (nakon 10 godina) porez na dobit i vjerojatno bi došli na 3,5 milijuna eura na godinu. Kalkulacija pokazuje da uža zajednica većim djelom i šira manjim, trpi godišnju štetu od Rockwoola najmanje 3.000.000 eura na godinu, a to je više od bruto plaća svih zaposlenih, pa čak i onih kalkuliranih 210.

Cost-benefit analizu je trebao proučiti T. Demetlika kao (ondašnji) pročelnik Odjela za održivi razvoj i prostorno uređenje. Paradoksalan je 'održivi razvoj' u nazivu odjela koji producira ovakve investicije – ovo nije održivo ovo je neizdrživo. Analizu je trebala izvršiti i ministrica M. M. Dropulić koja je na razini države trebala voditi računa o interesima društva kao cjeline; smeća se nećemo riješiti njegovim sakupljanjem nego da smeće (prljavu industriju) prestanemo uvoziti.

 

Smilović Blog 

 

Rockwool cost-benefit ekologija ekonomija zagađenje

---