Čačić: Plomin 3 kreće krajem godine

7.5.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Brodogradnju smo naslijedili kao sustav u kojem se naoko puno radilo, a ustvari se godinama nije događalo ništa. Najjači napor prethodna Vlada ulagala je u to da bude uvjerljiva u dojmu da nešto radi, to je bila predstava za javnost.

Zapravo nisu činili ništa, niti su to željeli. Samo su EU-u slali informacije koje su željeli čuti - o tome da imaju plan privatizacije, partnera itd., kaže prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Ispada da je Danko Končar bio idealan da bi se slale poruke Europi da se ozbiljno radi na problemu brodogradnje?

- I Končar i DIV. Mi smo nakon formiranja Vlade prvo utvrdili da s tih nekoliko ponuđača nitko godinu dana nije praktično ni komunicirao. Nadalje, ispostavilo se da država nije stvorila ni pravne pretpostavke da se nešto može napraviti jer nije raščišćeno pitanje imovine na pomorskom dobru. O tome što smo naslijedili u brodogradnji javnost malo zna. Rekao bih da je to bila igra u kojoj nitko nije želio završiti utakmicu.

Hrvatska ima sjajne uvjete za solarnu energiju.

- Da, ali nije se napravilo ništa, iako su cijene i poticaji bili fenomenalni. Cijene za solar su bile devet puta veće od normalne električne energije i pitanje je možemo li mi plaćati tako velike tarife za poticanje solarne energije. Ne možemo, barem ne za velike solarne elektrane, gdje su troškovi 95 posto na materijalu, a pet posto na radovima, ali možemo platiti male solare na zgradama i kućama, gdje je omjer pola-pola investicije za materijal i radove.

Građani su pokazali slab interes jer je procedura bila komplicirana.

- To će se promijeniti. Ovih dana na Vladu ide materijal u kojem smo regulirali ukidanje svih dosad potrebnih dozvola, a bilo ih je šezdesetak, s rokom ishođenja iznad jedne godine. Umjesto njih će vam biti dovoljan jedan zahtjev, nakon čega ćete dobiti od HROTE-a ugovor da možete postaviti na svoj krov solarne fotopanele, a to će u kombinaciji s termalnom energijom biti posebno poticano. Istog trenutka možete zvati instalatera, staviti panele i početi proizvoditi energiju, koja će vam se plaćati 3,16 kuna kroz 14 godina.

Takvo ulaganje bi se vratilo nakon prosječno osam godina, nakon čega se 17 godina ostvaruje čisti profit. To je sjajna vrsta štednje i potaknut ćemo građane na ovu opciju. Međutim, iako je to za građane pojedinačno jako povoljno, ukupna snaga je relativno mala. Najvažniji je udio energije vjetra. Po preuzetim obvezama moramo napraviti 1.200 megavata. To je investicija u iznosu oko 1,5 milijuna eura za svaki megavat vjetroelektrana pa okvirno govorimo o dvije milijarde eura investicija, i to bez da smo dotaknuli potencijal off shore projekata. Te vjetroelektrane na moru, ne na otocima, posebno su učinkovite, pa su i platforme na moru rješenje.

Gdje biste vi na moru gradili platforme s vjetroelektranama?

- Na otvorenom moru. Možemo ih promatrati kao stotine brodova na moru, u kontekstu proizvodnje u brodogradilištima. Na kopnu su to teške metalne konstrukcije.

Ali, treba voditi računa o turizmu, razvedenosti obale,  plovnim putovima...

- To treba odlučiti struka. Kao što je poznato, imamo niz velikih objekata kao što su naftne platforme, a svi znamo da one ni na koji način ne ometaju ni turizam ni plovne putove. Govorim o nekoliko lokacija veličine manjih umjetnih otoka, gdje ćemo smjestiti vjetroelektrane, vjerojatno negdje na otvorenom moru. Ova Vlada je sada počela raditi regulativu da se to može dogoditi jer dosad ništa nije napravljeno. Regulativa na vjetru se mijenja tako da se na poticaje i subvenciju (1,5 puta veća cijena struje) još daje poticaj za lokalnu komponentu, jer se investicija događa kod nekog naselja, grada ili općine.

Dakle, brodogradilišta bi uz brodove sve više gradila platforme za vjetroelektrane u Jadranu?

- Da, sva brodogradilišta tu apsolutno imaju otvoren prostor. Imamo situaciju kod postojećih vjetroelektrana da često ni temeljni kamen nije iz Hrvatske, već je transportiran izvana. Nema niti jednog šarafa iz Hrvatske. Sada ćemo ići na poticanje proizvodnje u Hrvatskoj.

Što je s termoelektranom na ugljen u Plominu?

- Pripremamo do ljeta međunarodni natječaj, da bi negdje krajem godine počeli pripremni radovi, koji koštaju oko 100 milijuna eura. Dozvole treba dati u najkraćem mogućem roku, po najvišim europskim standardima, uz maksimalnu zaštitu okoliša te u suradnji s lokalnom samoupravom. To je interes Hrvatske i svako neosnovano osporavanje projekta i izostanak maksimalnog angažmana je direktan udar na hrvatske interese. Energent je ugljen. (Razgovarao Darko PAJIĆ/Novi list)

te plomin 3 te plomin plomin elektrana ugljen cacic

---