Bez modernizacije labinsko kino može zatvoriti vrata
30.9.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura
Pučko otvoreno učilište Labina nada se da će Ministarstvo kulture uskoro raspisati novi natječaj za digitalizaciju kinematografske opreme, o čemu za sada postoje tek neslužbene naznake, doznajemo od ravnateljice Daniele Mohorović.
Početkom srpnja, naime, zatekla ih je neugodna vijest da im novčana potpora za modernizaciju opreme nije odobrena. Nakon što su prijavili na natječaj, njegovi su djelatnici obavili očevid i trošak procijeni-li na 620 tisuća kuna. Očekivalo se da će ono u dvije godine isplatiti 70 posto iznosa, a ostatak će sufinan-cirati Grad. Ali Kino Labin našlo se među onima koja nisu prošla na natječaju.
Mohorović je tada procijenila da će pomoć morati potražiti u Gradu ili fondovima EU jer će inače kino moći funkcionirati još najviše dvije godine. Digitalizacija je samo dio njegove opće obnove za koju je Grad trebao izraditi troškovnik do početka rujna, ali se s tim dokumentom pričekalo upravo zbog mogućnosti da ministarstvo POU pruži novu šansu.
Kino u zadnjim godinama bilježi pad posjećenosti. U prosjeku na projekcije dolazi 30-ak gledatelja, a izuzetak su filmovi za djecu kada se proda po stotinjak ulaznica. Zgrada je i kazališna dvorana pa se u njoj usporedo s kinematografskima održavaju i kazališne predstave. (R. SELAN)
Duga povijest kinoprojekcija
Nakon pojave filmske umjetnosti u Rovinju je djelovalo nekoliko manjih kina, a za vrijeme Italije na današnjem Trgu brodogradilišta izgrađeno je reprezentativno kino Cine Roma. Imalo je veliku dvoranu i dvorište s ljetnim kinom. Nakon Drugog svjetskog rata preimenovano je u Moskvu, a nakon toga Beograd.
S vremenom je kinodvorana dotrajala, a posjećenost pala pojavom prvih videoteka, pa se kinoprikazivačka djelatnost preselila u kazalište "Gandusio". Nekadašnje kino je javno-privatnim partnerstvom preoblikovano u Multimedijski centar. Zgrada kazališta "Gandusio" je inače vizionarska ostavština rovinjskog gradonačelnika Nicoloa de Califfija, koji je za nju izradio i nacrte. U potpunosti je dovršena 1854. godine.
I zgrada Kina Labin je ujedno i kazališna dvorana. Izgrađena je početkom 30-ih godina i nazvana Impero. Vlasnik je bio Vittorino Frankovich, jedan od tada najimućnijih Labinjana. Nakon drugog svjetskog rata postaje Partizan, a sadašnje ime dobilo je početkom 90-ih godina. (A. P., R. S.)
kino labin impero kino partizan labin kino digitalizacija daniela mohorović