Anketa Index.hr: Ima li Istra pravo na neovisnost od Hrvatske?

Anketa Index.hr: Ima li Istra pravo na neovisnost od Hrvatske?

1.10.2017. // Index.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo

DANAŠNJI referendum u Kataloniji glavna je tema svjetskih medija. I s potpunim pravom. Iako je referendum formalno nelegalan, svima je jasno da će ishod, ma kakav god bio, potpuno promijeniti budućnost Španjolske. Zapravo, to se već dogodilo. Posljednji tjedni pokazali su da je jaz između Španjolske i Katalonije velik, a kako god referendum da završi, ova priča nije ni blizu kraja. Samo treba vidjeti u kojem će se smjeru stvari razvijati.

 

 Hrvatima je referendum zanimljiv iz još jednog razloga. A to je činjenica što je nešto slično Hrvatska prošla u ne tako davnoj prošlosti. Hrvatska je također održala referendum koji je vodio prema neovisnosti, ali to je bio tek početak. Za neovisnost se još trebalo obraniti od velikosrpske agresije.

Iako Hrvatska 1991. i Katalonija danas imaju neke značajne razlike, o čemu smo već pisali, jasno je da se ovo pitanje sa zanimanjem prati i u Hrvatskoj.

Može li Istra tražiti neovisnost?

No na društvenim mrežama se ova dva dana poteglo još jedno pitanje, pitanje Istre. Ima li Istra pravo na samostalnost i, bez obzira ima li ili nema zakonsko pravo, postoji li mogućnost da se to pitanje jednog dana otvori?

Istra je jedna od rijetkih županija koje su u stanju same sebe financirati. Štoviše, stanovnici Istre u proračun, kako ćemo pokazati dalje u tekstu, uplate puno više nego što iz njega dobiju nazad. Oko 800 milijuna kuna godišnje više. Dakle, osim sebe, Istrijani financiraju i ostale krajeve Hrvatske. S druge strane, vlade se redovito prave gluhe na prijedloge iz Istre da se država regionalizira.

 

 Istra je u sastav Hrvatske došla nakon Drugog svjetskog rata. U maticu zemlju vratili su je Tito i partizani, ali u očuvanju dugo godina ugroženog hrvatskog identiteta u Istri veliku je ulogu odigralo katoličko svećenstvo. Istra je, što je jako važno zbog konteksta, jako puno vremena bila podijeljena između Venecije i Habsburške monarhije. U sastav Hrvatske će, kako smo rekli, doći tek nakon osnivanja druge Jugoslavije. Hrvatski identitet u Istri našao se posebno na udaru talijanskih fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća koji su u talijanizaciji Istre išli toliko daleko da su razbijali glagoljaške spomenike kako bi uništili povijesni trag slavenskog, odnosno hrvatskog identiteta. No, ulaskom partizana u Istru, ona postaje dio Hrvatske. Tu je i danas.

 

 

Iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovirao istarsku neovisnost, istarski političari, okupljeni mahom oko IDS-a kao najsnažnije hrvatske regionalne stranke, ne skrivaju da žele Istru vidjeti kao regiju. U prvom redu, Istrijani su nezadovoljni centraliziranom državom u kojoj puno više novca uplaćuju u proračun nego što iz njega dobivaju.

Statistika: Svaki stanovnik Istre godišnje uplati 3800 kuna viška

A da Istra ima pravo na nezadovoljstvo, na fiskalnom planu pokazuju i brojke. Tako je u siječnju 2015. godine predstavljena studija Instituta za javne financije koja nosi naziv „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“.

U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari višak od prosječno gotovo 800 milijuna kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška.

Iznos od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje, pisao je IDS na svojim stranicama kad je studija objavljena. Drugim riječima, Istra je, za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine uplatila u središnju blagajnu, mogla izgraditi 16 bolnica, naveli su IDS-ovci tada konkretan primjer.

"Odnosno, Istarska bi županija u tri godine mogla samostalno otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta. Preračunavanje brojki po broju stanovnika pojedine županije pokazuje da svaki stanovnik Istarske županije godišnje u centralnu državnu blagajnu uplati 3.826,00 kn više nego što je potrebno. Nalazi studije pokazali su da samo četiri županije mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da ne bi mogle opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja", zaključuje IDS u priopćenju iz siječnja 2015. godine. Iako je riječ o izvješću starom nekoliko godina, u međuvremenu se praktički ništa nije promijenilo. Štoviše, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regija neće biti ništa i da županijski ustroj ostaje i to ovakav kakav jest.

 

Cijeli tekst zajedno s anketom ovdje

 

 

istra referendum samostalnost katalonija politika demagogija