Zagreb,Karlovac,Pićan - tri uboga grada
5.9.2008. // Hrvatske novine // Objavljeno u kategoriji Zabava
Zagreb, Karlovac, Pićan – tri hrvatska grada koja naizgled ne povezuje ništa..Zagreb i Karlovac su smješteni u kontinentalnoj Hrvatskoj, a Pićan je smiješen u Istri. Zagreb, Karlovac i Pićan, kao i razna druga mjesta u hrvatskoj – poput Siska, Muća pokazuju kako je interes poduzetnika i lokalnih političara iznad interesa naroda. Peticije (50.000 u Zagrebu, 9000 u Pićanu) kojima se stanovnici mjesta suprotstavljaju svakoj degradaciji okoliša – prirode ( Pićan), grada (Zagreb) lokalni političari jednostavno ignoriraju, jer je privatni interes iznad općeg.
Prije nešto više od godinu dana hrvatski medijski prostor je protresao slučaj trovanja karlovačkog penzionera i njegovo psa udisanjem otrovnih para otpadnih voda Karlovačke pivovare. Nije se reagiralo na ekološku katastrofu koju su izazvale otpadne vode Karlovačke pivovare, niti na smrad koji se je širio okolinom, sve dok ona nije odnijela i jedna ljudski život. U početku je bilo pokušaja zataškavanja, u stilu otpusne vode nisu otrovne kako se tvrdi i nema riba koje plivaju leđno, jer više nema riba., sve dok toksikološki nalazi nisu pokazali i dokazali o kakvim se otrovnim parama radilo. Tek poslije podizanja tužbi pristupilo se je postavljanju uređaja za pročišćavanje kakvi odgovaraju standardima koje propisuje EU.
Tvornica Rockwool ne ispušta otpadne vode ali ispušta finu prašinu kamene vune, koja se lijepo taloži u okolini – po biljkama i u plućnim alveolama stanovništva i životinja, povećavajući sklonost izazivanju raka..Iako Rockwool tvrdi kako su čestice kamene vune bezopasne, prešućuju da je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala u 3 kategoriju, kategoriju u koju idu one čestice koje su potencijalno opasne.
Ono što povezuje Karlovac i Pićan jesu strani proizvođači koji su jednostavno u Hrvatsku preselili one prljave dijelove svoje industrije koje su u njihovim državama ili zabranjene ili traže visoke mjere zaštite okoliša, koje automatski poskupljuju proizvodnju.
Između Pićna i Zagreba postoji velika sličnost. Jedna je u nepoštivanju mišljenja građana i naguravanju onoga protiv čega se oni bune, a drugo je što se privatni poduzetnički i lokalno politički interes stavlja toliko iznad općeg da ide na štetu ovog drugog.
U Zagrebu su svježi slučajevi s devastacijom njegovih parkova i užeg središta – Cvjetni trg i Kaptol, u kojima se ife toliko daleko da se građanima oduzima pravo na pješačku zonu (gradnjom garaža u užem centru grada i unutar pješačkih zona), pravo na zelena površine - gradnjom zgrada unutar parkova i zelen zaštićene podsljemenske zone.
I još jedna velika sličnost između Zagreba i Pićana. Sporne su dozvole koje su dovele u Zagrebu dovele do gradnje Cvjetnog prolaza a u Pićanu do prenamjene plodnog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
U Zakonu u zaštiti prirode u članku 3 jasno stoji:
Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:
– očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
– osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,
– pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,
– spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti,
–osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
Dok članak 4.
– zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,
– javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.
