Više od 30 godina Trke na prstenac
21.2.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
BARBAN -Za neke ne tako davne 1976. godine grupa entuzijasta odlučila je ponovno u Barbanu pokrenuti staru vitešku igru nazvanu Trka na prstenac. Iako se možda nitko od tadašnjih organizatora prve trke nije nadao da će ta manifestacija u međuvremenu prerasti u jednu od najvećih ljetnih pučkih fešti na Puljštini, ali i šire, nedavna 30. obljetnica Trke na prstenac iznjedrila je monografiju »Prstenac« u kojoj mlađe generacije mogu doznati više o nastanku ove igre, prvim jahačima, povezanosti Barbana i trke te entuzijastima koji su pokrenuli čitavu ovu priču. Oni stariji mogu se pak prisjetiti brojnih zgoda oko organizacije prvih manifestacija kojih, kako čujemo u mnogim neslužbenim razgovorima, nije nedostajalo.
Vazmoslav Vale jedini dosad četiri puta osvojio prstenac
Poznato je da su se u Istri u prošlosti za vrijeme velikih sajmova i crkvenih proslava održavala natjecanja, odnosno razne varijante viteških nadmetanja. Među njima bila je i trka slična današnjoj u Barbanu, koja se održavala u tom mjestu te u susjednoj Savičenti. Barbanska se trka prvi put spominje 1696., a savičentska 1713. Andrej Bader u svom članku »Tajnoviti putovi viteštva« u monografiji »Prstenac« navodi da je razlika između ta dva turnira bila u tome što su onom u Savičenti mogli pristupiti samo plemići i građani, dok su u Barbanu mogli nastupiti svi koji su ispunjavali pravila objavljena u »Proglasu« na slobodnom sajmu u Barbanu 10. lipnja 1696., prema kojima je na turniru mogao sudjelovati samo konjanik opremljen kao ratnik, vojnik ili vitez.
Kao i danas, natjecatelj bi s mjesta utrke kretao na znak trube u punoj opremi prema prstencu. Ukoliko bi postigao pogodak, morao se vratiti pred suce radi provjere punti. Pobjednik bi uz najveće počasti dobivao iznos u visini vrijednosti jednih svilenih čarapa i jednog srebrnog mača. Danas je ova nagrada zamijenjena novčanom te Diminićevom skulpturom »Ptica prstenac«. Vezano uz ove datume, bitno je istaknuti da se trka uvijek diči time da je starija od Sinjske alke, kojom se obilježava pobjeda nad turskom vojskom 1715. godine.
Povijest je u arhivima mirovala do te 1976. kada je dr. Danilo Klen, tragom prepiske starih dokumenata barbanskog načelnika Josipa Batela iz druge polovice 19. stoljeća, ponovno u svom znanstvenom radu aktualizirao ovu nekad vitešku igru. Njegovi su podaci poslužili istarskim studentima iz kluba »Mate Balota« u Zagrebu koji su s članovima barbanskog Sportskog društva, aktivistima u mjesnoj zajednici te članovima Katedre Čakavskog sabora rekonstruirali trku i predstavili je na Istrijadi te godine. Mnogi će se s nostalgijom prisjetiti prve trke na uskom puteljku od Barbana prema groblju, odnosno Gradišću, pada velike bukalete sa stola časnog suda, bijega konja u štalu, opće strke, ali i pobjede sada već pokojnog Vazmoslava Vala, koji je jedini dosad imao priliku četiri puta osvojiti prstenac.
Jedan dan pretvoren u trodnevnu feštu
S godinama trka je rasla, preselila se na Gradišće, uz sebe vezala još popratnih događaja poput Trke za viticu, odnosno subotnje generalne probe prije glavnog turnira. A ima i dovoljno sportskih i rekreativnih sadržaja za najmlađe, kao i one starije, od biciklijada, trke u vrećama, pljočkanja, nogometnih turnira, gađanja glinenih golubova i kartanja do zabavnog programa. Jedan se dan pretvorio u trodnevnu feštu koja se na Barbanštini iščekuje čitave godine. Organizatori su prvenstveno entuzijasti, članovi društva Trka na prstenac, a surađuju s Općinom. Iz godine u godinu ova specifična manifestacija privlači ogroman broj posjetitelja. Samo ih je prošle godine u tri dana zabilježeno 10 tisuća. Poslije svake trke organizatori su zadovoljni, osvrću se na najbolje i eventualne propuste te su, naravno, puni planova za daljnji razvoj ove manifestacije. Ono što uvijek nedostaje je novac. Upravo su zbog šoldi ugašene turističke trke koje su se organizirale prije nekoliko godina.Društvo Trka na prstenac zaokupljeno je poboljšanjima u organizaciji, ali i ulaganjima u opremu za konjanike i potrebnu infrastrukturu na Gradišću te u vlastite prostorije. Želja im je dobiti prostor od Općine za svoj izložbeni prostor kako bi se trka prezentirala svaki dan, a ne samo pretposljednjeg vikenda u kolovozu. I samo osnivanje turističke zajednice Barbana, koje se čeka već pet godina, vjerojatno bi pridonijelo boljoj organizaciji popratne fešte. Trka je već prepoznatljiv turistički brend, a TZ bi svojim aktivnostima i promidžbom svakako mogao pridonijeti boljoj prezentaciji turističke i gastronomske ponude Barbana i okolice. trka na prstenac povijest Barban veselica natjecanje
