Vela Gospa u srcima i molitvama Istrana
14.8.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
Bogorodica, Gospa, Isusova majka, od prvih je stoljeća kršćanstva na ovim prostorima na usnama, u molitvama i u srcima vjernika, koji su njoj u čast podigli velebne i brojne crkve u kojima traže Njezinu pomoć i zagovor kod Sina u mnogim životnim teškoćama. Vjernici su u Majci pronašli i pronalaze put k Sinu, zato masovno hodočaste u Njezina svetišta, posebno svečano slave blagdane povezane s Njezinim imenom. Velika Gospa, Vela Gospa, petnaesti angušta, blagdan Uznesenja BDM na nebo, dušom i tijelom, kako kršćani vjeruju, ne samo da je u kalendaru označen crvenom bojom, blagdanski, već se posebno cijeni i svetkuje.
Assumptio beate Mariae Virginis/Uznesenje Marijino na nebo. Biblijski tekstovi ne spominju taj događaj. Crkvena predaja doradila je nauk o Marijinom uznesenju, ispovijedaju ga istočna i zapadna Crkva. Na Istoku se slavi od 6. st., a potom je slavlje preuzeto i na Zapadu. Bizantinska ikonografija prikazuje Mariju kako spava na postelji, a Krist odnosi njezinu dušu na nebo (otud naziv Usnuće ili Uspenije, Uspenje). Zapadna ikonografija već u 7./8. st. naglašava uznesenje BDM i dušom i tijelom na nebo.
Dvije su značajne crkve u Istri, među brojnima, posvećene Uznesenju Marijinom – katedrala u Puli i Eufrazijeva bazilika u Poreču. Pulska katedrala, usto, posvećena je sv. Tomi apostolu, zaštitniku grada i pulske biskupije; a porečka bazilika sv. Mauru, zaštitniku porečke biskupije. Riječ je o velikim središtima kršćanstva i kršćana u Istri, koji su Bogorodicu prigrlili kao ovozemaljsku zaštitnicu. Prisjetimo se da je Pula središte biskupije od 5. st. do 1828. kada je pripojena porečkoj biskupiji. Prvu katedralu iz 857. porušili su 1212. Mlečani. Današnja je sagrađena u razdoblju od 1417. do 1451. Poreč je sjedište biskupije od 3. st. Biskup Eufrazije gradi baziliku od 543. do 553. na mjestu dviju ranijih, koja je, među ostalim, ukrašena predivnim mozaicima i spomenik je nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a.
Gospa Krasna nadbiskupa Maksimijana
Jednu crkvu, posvećenu Mariji, treba posebno izdvojiti zbog njezine ljepote i sudbine - raskošna i predivna Santa Maria Formosa, Sv. Marija Krasna. Mlečani su govorili de Cane', a Puljani del Canedolo, Canneto. Dao ju je podići 556. Istranin sv. Maksimijan, rodom iz Veštra kod Rovinja, Istriano di Vestre, kojeg je car Justinijan postavio za ravenskog nadbiskupa (546.-557.). Ova trobrodna ranokršćanska bazilika, s dvije bočne kapele, jedan je od najljepših i najznačajnijih spomenika bizantske sakralne umjetnosti. Po veličini i bogatstvu ukrasa mogla se usporediti s najznačajnijim bazilikama Ravenne. Napuštena je i raznesena u 16. i 17. st.Od čitavog kompleksa ostala je sačuvana samo južna grobna kapela, sjeverni uzdužni dio bazilike i ostaci podnog mozaika. Četiri stupa od alabastra što su držala ciborij sada su u bazilici sv. Marka u Veneciji.
Jedna Gospa, tisuću zagovora
Veloj Gospi posvećena je župna crkva u Buzetu, ona u Cerovlju i Pazu, u Vrhu na Buzeštini, koja je sagrađena 1231., pa u Svetvinčentu i Umagu (na stropu je slika Uznesenja Marijina te sv. Peregrin i sv. Nicefor), Valturi, Humu i Labinu, u kojoj je zbirka kipova i slika iz života Marijina. U Podlabinu je bila župna crkva sv. Franje Asiškog iz 1942. koja je preimenovana u crkvu Gospe Fatimske. Tu valja reći da je u Labinu službovao prečasni Ivan Žufić koji je sebi uzeo ime Marija iz poštovanja prema Gospi.Gotovo da nema župe u Istri u kojoj neka crkva ili barem oltar nije posvećen Gospi. U Bačvi na Poreštini je župna crkva posvećena Gospi Karmelskoj. Gospi od Karmela posvećena je i crkva u Barbanu, Boljunskom Polju, ona u Fažani s gotičkim kipom Gospe, funtanjanska grobljanska crkva, crkva u Novigradu, Rovinju i u Poreču na groblju te ona u Vodnjanu.
U Baderni je župna crkva Rođenja BDM (Mala Gospa), vrlo stara (na slici na platnu je sv. Ana i Marija kao djevojčica). Maloj Gospi posvećene su i crkve u Barbanu u kojoj je oltar BDM od Pojasa, župna crkva u Labinu, na brdu Šublenta kod Motovuna, u Banjolama, Raklju i Završju.
Crkve posvećene Pohođenju BDM nalaze se u Balama, Pomeru i u franjevačkom samostanu u Pazinu. Gospi od Milosrđa/Milosti posvećene su crkve u Bujama (proširena 1832. zaslugom cara Franje I.), Karigadoru, Ližnjanu (na Muntu), u Puli (Misericordia), u Šijani, Račicama na Buzeštini, Rovinju i Sv. Mariji na Krasu. Gospi Žalosnoj (Gospi od Sedam žalosti) podignute su crkve u Vrnjaku na Bujštini, Gračišću i Rovinju.
Na inicijativu pape Pija V. osnovana je Sv. liga, pomorski savez katoličkih zemalja Venecije, Španjolske i Sv. Stolice. Porazili su tursku vojsku u glasovitoj bitci kod Lepanta 1571. Istodobno je osnovana bratovština sv. krunice. U početku se slavila Gospa od Pobjede, a potom Gospa od Krunice ili Ružara. Gospi od Krunice/Ružara u Istri posvećene su crkve u Gorenjoj Vasi, Draguću, Fuškulinu na Poreštini, Motovunskim Novakima i Trvižu.
Čini se da je ipak najviše sakralnih objekata posvećeno Gospi od Zdravlja (zdravlje je najveće bogatstvo): Dragućska Vala, Grdoselo, Hreljići (jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta južne Istre), Kanfanar, Sv. Martin na Labinštini, Medulin, Čiritež kod Roča, Rovinj, Jadruhi na Poreštini, Smoljanci, Vodnjan. Zanimljivo je da Istra ima i brojne crkve Gospe Snježne: Brnobići kod Huma, Maružini kod Kanfanara, brdo Padova kod Kašćerge, Materada, Rovinjsko Selo, Čepići kod Šterne.
Začudo, malo je crkava posvećeno Gospi od Mora: romanička u Vrsaru iz 12. st. (prema legendi, tu je misio papa Aleksandar III. 1177. prigodom trodnevnog boravka u Vrsaru); u Puli, građena u neobizantinskom stilu, podignuta kao spomen na poginule mornare i potopljene brodove austrougarskog carstva (svečanosti polaganja kamena temeljca 1891. prisustvovao je car Franjo I.).
Neke Gospine crkve u Istri nose ime po lokalitetu: BDM Concetta ili del Carso pokraj Galižane, Bogorodica na Krasu, sagrađena vjerojatno u 12. st., obnovljena 1914. zauzimanjem austrijskog nadvojvode Ferdinanda; BDM kod Lokve blizu Gologorice, romanička crkva s gotičkim freskama; BDM na Placu u Gračišću, zavjetna iz 1425. sagrađena po narudžbi Petra Beračića, jedna od najljepših gotičkih građevina u Istri; Gospa od Baštije iz 15. st.; BDM od Kunj u luci ispod Ližnjana iz 17. st., gdje je bila villa rustica Cuviae; BDM dei Servi u Motovunu iz 1584., koju su počeli graditi franjevci, a završili serviti; BDM od Polja izvan Rovinja iz 14. st.; BDM od Trih kunfini ili Sv. Marija Sacijana iz 17. st., na tromeđi Barban-Svetvinčenat-Vodnjan; BDM od Drenja kraj sela Katun kod Šumbera na Labinštini iz 1440.; BDM Traversa iz 12. st. u kojoj djeluje restauratorska radionica (prema legendi, tu se zaustavio sv. Anton Padovanski 1229. na putu za Pulu); Sv. Marija na Škrilinah na groblju kod Berma, poznata po zidnim slikarijama živih boja, motiva i kompozicija (Ples mrtvaca, Kolo sreće); Gospa od Vratiju u Motovunu; Sv. Marija od Lakuća na groblju u Dvigradu iz 12. st.
Posebno zanimljiva je ona proštenjarska na cesti koja iz Žminja vodi prema Svetvinčentu – zovu je Svetomore, Sveto more, Stomorica, a Talijani Madonna sotto mare, mada je more daleko od crkve. Dr. Branko Fučić upućuje da je Stomorica prastari hrvatski naziv i znači Sveta Marija.
Legende o Gospinim ukazanjima u Istri
Svetište Gospe od Milosti u Šijani jedno je vrijeme bilo najpoznatije svetište južne Istre. Prigodom izgradnje crkve 1885. u stubama oltara starije crkve nađen je kameni plutej s elementima plastike iz bizantinske epohe. U to bi se mogla uklopiti legenda prema kojoj su lik Majke Božje od metala na drvu ovamo donijeli cenobiti iz Palestine u 5. st. Gospin se kip, prema legendi, najprije čuvao u pulskoj katedrali, no jednoga je dana nestao. Istog su ga dana na hrastu plutnjaku, na mjestu današnje crkve u Šijani, našli zemljoradnici koji su se predvečer vraćali kući. Gospa im je izgledala kao živa. Kad se sutradan okupilo mnoštvo, Gospin lik zračio je svjetlom. Shvatili su da tu treba sagraditi crkvu.Na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljače 1946., Rosita Rizzi i Quirino Fabro darovali su crkvi sv. Franje u Puli veliki drveni kip Bogorodice s Djetetom koji je prethodno bio izložen u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Medulinskoj cesti. Kip je pratio glas čudotvornog djelovanja. Nađen je u ruševinama benediktinske bazilike Marije Formose del Canneto. Za ovaj je kip povjesničarka umjetnosti Vanda Ekl zapisala: »Madonina glava umilna izraza, ovijena plaštem što je uz nju tijesno priljubljen, već odaje tip ljepotice koji će se u potpunosti razviti u 15. st.«.
Pulska Gospa od Milosrđa, della Carita', Misericordia, zavjetna je crkva izgrađena nakon Gospina ukazanja 1389. Počela se graditi, kako je zapisano, po dobroti Puljanina Penzia ili Pansia Tomasa. Godina izgradnje isklesana je na nadvratku ulaznih vrata. Obnovljena je između 1447. i 1453. Od prvotne crkve ostala su samo mala vrata karakteristična po lavu sv. Marka i rozeti. Godine 1858. stradala je u požaru i odmah bila obnovljena.
Prema legendi, u selu Radini na Bujštini Gospa se 1922. ukazala Marini Pirović, koja je počela prikupljati novac za gradnju crkve. Crkva Gospe Lurdske posvećena je 1929., a oltar podsjeća na lurdsku špilju.
Djevica se, također prema legendi, ukazala na smokvi u Motovunu pored crkve BDM od Vratiju (posvećena i sv. Ivanu Krstitelju), koja je sagrađena 1521.
Napoleonova bahatost
Vela Gospa i crkve u Istri u jednom dijelu povijesti povezani su (tragično) s likom i djelom Napoleona Bonapartea: rođen je na Korzici na blagdan Velike Gospe 1769. Ljutio se jer se na blagdan Velike Gospe slavio »zavjet Luja XIII.« Kralj je, naime, 15. kolovoza 1637. Francusku stavio pod zaštitu Gospe, a nije mu se dopalo ni to da se na Veliku Gospu čita odlomak iz Evanđelja: »Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne«. Dakle, Napoleon 1806. službenim dekretom ukida svetkovinu Uznesenja Marijina i uvodi blagdan sv. Napoleona.Poznato je da je u vrijeme njegove kratke vladavine u Istri brojne crkve zatvorio i samostane ukinuo, prenamijenivši ih, među ostalim, u skladišta.
Foto: Sv.Maria Formosa u Puli
