Tunel Učka sa druge strane nadzornih kamera

Tunel Učka sa druge strane nadzornih kamera

11.3.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava

Gotovo je nevjerojatno da u 27 godina nitko u ovom tunelu nije poginuo, kao i da nitko nije ozbiljnije stradao, usprkos činjenici da je Učka kao tunel s jednom cijevi daleko rizičniji od onih s dvije.

 

Prolazak kroz tunel Učku već je odavno postao čista rutina. Za pet minuta provezemo se kroz tunel dug 5.062 metara i star 27 godina, kroz koji je dosad prošlo 40 milijuna putnika ili slikovito rečeno jedna čitava Poljska. I pritom se rijetko pitamo koliko ljudi mora danonoćno raditi da bismo mi sigurno prozujali kroz naizgled običnu cijev. Za naš bezbrižan prolazak trećim najdužim hrvatskim tunelom i Istarskim ipsilonom brine se mala vojska od 135 zaposlenih u BINA-Istri Upravljanje i održavanje. Od inženjera, preko električara i elektroničara, naplatničara i ljudi u ophodnji do 20 profesionalnih vatrogasaca.


Gotovo je nevjerojatno da u 27 godina nitko u ovom tunelu nije poginuo, kao i da nitko nije ozbiljnije stradao, usprkos činjenici da je Učka kao tunel s jednom cijevi daleko rizičniji od onih s dvije. No, taj bi rizik trebao za nekoliko godina biti smanjen, jer bi do 2014. godine tunel Učka trebao dobiti i drugu cijev.

 


Prirodni neprijatelj tunela su požari. Primjerice, pretprošle su godine tunelu zaprijetila tri požara, a u svim slučajevima uzrok su bili neispravni automobili. Interventne službe reagirale su ekspresno. Primjerice, u jednoj su intervenciji do zapaljenog automobila vatrogasci stigli za minutu i 45 sekundi od trenutka detekcije, a požar je bio ugašen za 18 sekundi. Upravo je brzina presudna u gašenju požara u tunelu. Ako se požar ne ugasi u roku od sedam minuta, upitno je hoće li se uopće moći ugasiti. Naime, požar i temperatura koja uništava sve pred sobom strelovito se šire tunelom i vremena za čekanje vatrogasaca iz Rijeke, Opatije i Istre nema. Vatrogasci u tunelu ili »agenti sigurnosti«, kako ih zovu njihove kolege u BINA-Istri, moraju ekspresno obuzdati vatru.

 

Uskoro 80 kamera

Logika vozača je jednostavna - spasiti glavu i po mogućnosti svoj automobil, no logika ljudi koji su zaduženi za sigurnost tisuća onih koji dnevno prolaze tunelom je spasiti sve. Kako uopće reagira »posada« tunela kad dođe do problema?
- Svi brinemo o sigurnosti objekta. Već uoči ulaska u tunel pokušavamo detektirati koja bi vozila mogla prouzročiti probleme. Naplatničari sumnjiva vozila prijavljuju vatrogascima.

 

No, ključni ljudi su operateri, koji putem 40 nadzornih kamera prate promet u tunelu. Uskoro ćemo udvostručiti broj kamera tako da će tunel biti još bolje pokriven. Operater ima jasne zadatke u slučaju izvanrednih situacija, postoji 150 pisanih procedura na osnovu kojih mora djelovati on, a potom i interventne službe. Operateri imaju veliku pomoć tehnike, na primjer softver analizira slike s nadzornih kamera i kadar je prepoznati dim. Imamo alarm koji se uključuje pri povećanju razine ugljičnog monoksida te dojavljivače požara u tunelu, objašnjava član Uprave BINA-Istre Upravljanje i održavanje Christian Santaleza.

 

Uključite radio u tunelu

Sustav može reagirati perfektno, no zanimalo nas je što je s vozačima, njihovom reakcijom i ponašanjem.
- Postoji određena svijest i kultura vozača, mogu reći da se s njima dobro komunicira. Odnedavno na frekvencijama Radio Rijeke, Radio Istre i Drugog programa Hrvatskog radija emitiramo osnovnu obavijest o pravilima ponašanja u tunelu i upućujemo vozača da ostane na toj frekvenciji dok vozi tunelom, da bi u slučaju nezgode mogao dobiti upute putem radija. Da bi se čula obavijest po ulasku u tunel, dovoljno je imati radio podešen na jednu od te tri frekvencije. U sezoni emitiramo i obavijesti na engleskom jeziku. Većina vozača pridržava se ograničenja brzine i drži razmak. Pretjecanja u tunelu su zaista rijetkost. Posebno bih pohvalio stručnost vozača teretnih vozila. U slučaju požara tunel se automatski zatvara i mogu reći da su vozači kod požara zadivljujuće reagirali, da su primijetili crveno svjetlo, poštivali signalizaciju koja se pali nakon uočavanja nesreće i na okretištima su se vraćali prema ulazu u tunel, objašnjava Santaleza.


Ulaganja u sigurnost su stalna. Trenutno se radi na daljnjoj automatizaciji upravljanja ventilacijom. U slučaju požara softver regulira ventilaciju, tjera dim, a istovremeno ne daje previše zraka, da se požar ne razbukta.
- Količine dima i pri manjim požarima su strašne, objašnjavaju nam zaposleni, pokazujući snimku manjeg požara koji je ispunio tunel dimom.

 

Zamka za kriminalce

Da vrag nikad ne spava uspjeli su nas uvjeriti operateri, koji su nam pokazali nekoliko isječaka s nadzornih kamera. Tako se na filmiću može vidjeti automobil koji se pri izlasku iz tunela na istarskoj strani prevrće pred očima naplatničara. Obitelj s dvoje djece ispuzala je iz prevrnutog automobila gotovo bez ozljeda. Ružno je mogla završiti i epizoda s kamionom na istom mjestu. Prikolica kamiona se pri izlasku iz tunela zanijela i prešla u suprotnu kolničku traku. Svi su već vidjeli kako će »podivljala« prikolica pomesti naplatne kućice i automobile koji su čekali red s istarske strane, no vozač je u posljednji čas uspio vratiti kamion u svoju traku. Osim opasnih situacija kamere zabilježe i primitivizam. Filmić kojem su operateri duhovito dali naslov »Neka naša Istra blista« prikazuje vozača koji po izlasku iz glavnog tunela baca vreću punu smeća kroz prozor. Prikazali su nam i snimak polugolog muškarca koji je odlučio pješice proći tunel.

 


Kamere ne pomažu samo djelatnicima tunela, već i policiji. Ali ne prometnoj. Naime, nakon pljački, razbojstava ili najtežih kaznenih djela upravo se uz pomoć nadzornih kamera, koje snimaju 24 sata, znaju otkriti bjegunci ili barem navesti na njegov trag.


Prijevoz opasnih tereta posebno je poglavlje kad je riječ o sigurnosti tunela. Prošle je godine kroz tunel prošlo 16 tisuća vozila s opasnim teretom. Gotovo 50 posto njih prošlo je tunelom u pratnji interventnih vozila. Učkom ne mogu istodobno prolaziti dva vozila s opasnim teretom, a opasni teret vatrogasac ne može pustiti u tunel dok ne dobije dozvolu operatera. Uz opasne terete rizik predstavljaju i radovi. Već neko vrijeme, u režimu naizmjeničnog prometa jednom trakom, automobili se ne zaustavljaju pred radovima usred tunela, već pred portalom čekaju prolaz. Zatvaranja tunela zbog radova nema, a svi radovi se obavljaju kad je promet najrjeđi, između 22 i šest sati ujutro.

 

Za struju 2,5 milijuna kuna godišnje

Tunel je pokriven s 963 svjetla. Svako svjetlo ima dvije žarulje – ako jedna ispadne zamjenjuje je druga. Koliko se vodi briga o svakom detalju svjedoči i način napajanja svjetala. Jedna žarulja napaja se strujom s kvarnerske strane, a druga crpi energiju iz istarske elektromreže. Ako jedna mreža ispadne, druga preuzima zadatak osvjetljenja tunela. Najviše struje potroše ventilatori – njih 144 potroši 95 posto električne energije u tunelu. Račun tunela Učka za struju nije nimalo simbolična stavka - godišnje iznosi čak 2,5 milijuna kuna.

 

 

Tunel Učka sigurnost nadzorne kamere frekvencija
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati