Tko je Antonio Bollani čija se bista nalazi na labinskoj Župnoj crkvi? Vojskovođa i senator labinske gore list

Tko je Antonio Bollani čija se bista nalazi na labinskoj Župnoj crkvi? Vojskovođa i senator labinske gore list

18.5.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava

Mnogi se Labinjani, posebice mlađi, nađu u poziciji turista u rođenom gradu kada na pročelju župne crkve ugledaju poprsje nepoznatog čovjeka s dugom kosom. Ulica nije široka, a uz to je i strma, pa prolaznik rijetko diže pogled dovoljno visoko da ga ugleda. A od onih koji su bistu vidjeli malo ih je koji znaju tko je bio taj čovjek s baroknom frizurom, lik koji kao da bi mogao stajati na nekoj novčanici.


Riječ je o mletačkom vojskovođi i senatoru Antoniju Bollaniju koji se istaknuo u ratu s Turcima. Budući da mu je majka Bianca bila iz labinske plemićke obitelji Negri, Labinjani su ga slavili kao svoje gore list, pa mu je općina podigla spomenik. Dogodilo se to 28. svibnja 1687. godine, što znači da će se za koji dan napuniti 323. godine otkad poprsje stoji s desne strane mletačkog lava, a točno iznad romaničkog ulaza u crkvu koji je nakon njenog proširenja zazidan.


Bollani je sudjelovao u tzv. Kandijskom ratu koji se vodio od 1645. do 1669. godine za otok Kretu. Venecija je nastojala obraniti taj svoj teritorij od Osmanlija. Bitke su uglavnom bile pomorske, a Bollani je bio jedan od admirala, ali stjecajem okolnosti slavu je stekao u kopnenim okršajima. Naime, na marginama tog rata vodile su se borbe i na granici u Dalmaciji. Turci su u početku duboko prodrli osvojivši čak i otok Cres, ali ih je mletačka vojska ubrzo vratila na početne pozicije. Bollani se u jednom trenutku našao u ulozi branitelja Sinja. Utvrdu je napadalo oko tisuću Turaka sa značajnim brojem topova, a on je raspolagao s upola manjim snagama. Unatoč tome, svojim je vojnicima uspio podići moral na takvu razinu da su u protunapadu uništili neprijateljski logor te pritom iz stroja izbacili oko tri četvrtine napadača.


Prejasna Republika je u konačnici izgubila Kretu, ali je ostvarila teritorijalne dobitke u Dalmaciji. Bollanija je nagradila zvanjem viteza i mjestom u senatu, nakon čega se tadašnja općina Labin - Albona osjetila pozvanom da budućim naraštajima ostavi sjećanje na njegovo junaštvo. Povjesničari umjetnosti Bollanijevu bistu smatraju jednim od najljepših primjera istarske skulpture u 17. stoljeću.

R. SELAN

antonio bollani župna crkva labin arhitektura poprsje palača negri labin albona
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati