Spektroskopskim metodama do spoznaje o nastanku svemira
14.9.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija
Proteklog je tjedna u Opatiji održan 29. europski kongres molekularne spektroskopije (EUCMOS) na kojem se okupilo oko 300 eminentnih znanstvenika sa svih pet kontinenata. Kako ističe dr. sc. Svetozar Musić, znanstveni savjetnik iz Instituta »Ruđer Bošković«, ujedno i član internacionalnog odbora EUCMOS-a i organizator opatijskog događaja, iako u nazivu stoji »europski«, riječ je zapravo o konferenciji u kojoj sudjeluju znanstvenici iz cijelog svijeta. Naziv je zaslužio zbog mjesta održavanja koje je za sada ograničeno europskim granicama. Zemlje domaćini su do sada uglavnom bile veće, razvijenije zemlje, a tendencija je proširiti EUCMOS na cijelu Europu.
Prvi je kongres održan 1951. u Baselu, dok je posljednji, prije ovog na domaćem terenu, bio 2006. u Istanbulu.
- Ovi kongresi imaju možda najdužu tradiciju u Europi, a prati ih velika reputacija među znanstvenicima. To je razumljivo kada se zna da se najveći dio svih naših spoznaja temelji upravo na rezultatima spektroskopskih istraživanja u širokom rasponu od svemira do strukture atoma, molekula i kristala, kazao je dr. Musić i dodao da su na netom završenom kongresu znanstvenici izložili rezultate istraživanja koja su izvodili pomoću različitih spektroskopskih metoda. Proteklih se dana tako raspravljalo o molekularnoj strukturi, biospektroskopiji, o nanostrukturiranim materijalima, makromolekularnoj spektroskopiji, optoelektronici... a kao posebnu karakteristiku ovog posljednjeg susreta znanstvenika dr. Musić ističe pomak prema sve većoj primjeni spektroskopije u različitim područjima.
Niz spektroskopija
- Danas postoji veliki niz spektroskopija (klasična infracrvena, Ramanova, masena, Mossbaeurova...), a EUCMOS okuplja ljude koji pomoću tih metoda rade znanstvena istraživanja, da bi rezultate prikazali na ovakvim kongresima. S druge strane, kao što se to događa već niz godina, ide se u široku primjenu, rekao je naš sugovornik i naglasio da su spektroskopske metode danas najveća pomoć znanstvenicima.
Naime, njima se analiziraju energetske i frekvencijske promjene u kontaktu s molekulama i kristalima, odnosno analizira se svjetlost koja direktno dolazi iz svemira. Najčešće se radi o svjetlosnom zračenju koje čovjek vidi kao bijelo svjetlo, no svjetlost koju vidimo je kompozicija od više spektralnih frekvencija. Dr. Musić tako ističe da sve što znamo o svemiru, njegovom nastanku, eksplozijama zvijezdi koje se zovu supernove i stvaranju sunca i planeta, znamo upravo na osnovi analize svjetlosti koja dolazi iz svemira. Kaže da smo na osnovi razlaganja svjetlosti spektrometrima utvrdili, primjerice, da ima vode na Marsu te kakav je sastav tla na njemu, a s vremenom ćemo znati kako se stvarao svemir i što je bilo prije nas.
S druge strane, danas je spektroskopija svoje mjesto pronašla i u vrlo važnim istraživanjima na području medicine.
Široka primjena
- Biospektroskopija se često koristi u istraživanju malignih oboljenja (na primjer Ramanov marker). Baš na ovom simpoziju dokazano je da se ona može primijeniti u dijagnostici malignih oboljenja odnosno zahvaljujući toj metodi moguće je u vrlo ranoj fazi predvidjeti benigne i maligne tumore. Isto tako, i masena spektroskopija, koja je bila čisto znanstvena tehnika, počinje se sve više koristiti u biodijagnostici, objašnjava dr. Musić.Posebnost spektroskopije leži u zaista širokoj primjeni. Na području nanostrukturnih materijala ona je nezamjenjiva. Tradicionalno se koristi u kemiji, odnosno kemijskim laboratorijima za kontrolu te posebno u proizvodnji lijekova u farmaceutskoj industriji. Spektroskopski se, saznajemo, analiziraju lijekovi, njihova čistoća, ali i vremenska stabilnost da bi se što preciznije odredio rok trajanja pojedinog lijeka. Često se koristi i u optoelektronici te u istraživanju poluvodičkih materijala što je, naglašava dr. Musić, naročito važno za suvremenu elektroniku. Osim u prirodnim znanostima, spektroskopija je svoje mjesto pronašla i u arheologiji te u povijesti umjetnosti, posebice kada treba analizirati izvornost umjetničkih djela. Kada se to uzme u obzir, ne čudi da vodeći muzeji u Washingtonu i New Yorku imaju velike kemijske laboratorije u kojima se glavnina radova izvodi upravo spektroskopijskim metodama.
- Iako su falsifikatori danas jako dobri, koriste gotovo jednake boje i stvaraju gotovo bolja djela od originala, mi točno znamo koje su boje koristili stari majstori pa zbog osjetljivosti spektroskopijskih metoda danas možemo razlikovati vrlo male promjene u kemijskom sastavu boja i tako utvrditi izvornost nekog umjetničkog djela, kazao je dr. Musić potvrđujući nevjerojatno široku primjenu spektroskopije.
Hrvatska ne zaostaje
Dr. Musića upitali smo kako u odnosu na svjetske znanstvenike stoje naši.
- Ovdje je dosta ljudi iz Hrvatske, posebno s Instituta »Ruđer Bošković«, ali i naših fakulteta. Mogu reći da ne zaostajemo puno, a u nekim smo područjima čak iznimno jaki. Zanimljivo, Hrvatska je mala zemlja, ali je na području znanosti dala puno velikih ljudi kroz povijest. To je nesrazmjer jer obično ekonomski jake zemlje privlače ljude kojima znanost postaje profesija. No, ovdje ljudi u znanosti još uvijek rade vođeni entuzijazmom i to je ono što ih vuče dalje, smatra dr. Svetozar Musić.
Probijanje željezne zavjese
O važnosti EUCMOS-a razgovarali smo s Draženom Vikićem Topićem, državnim tajnikom za znanost u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
- Kada je 1951. godine u Baselu održan prvi kongres, prvi su se put povezali znanstvenici Zapada i Istoka, što je do tada bilo gotovo nemoguće, kazao je Vikić Topić, koji iznosi tri specifičnosti EUCMOS-a. Prva je ta da predstavlja vrstu znanstvenog detanta - probijanje željezne zavjese u znanosti, dok se druge dvije odnose na multinacionalni karakter i multidisciplinarnost. Naime, danas ima jako puno specifičnih konferencija koje pokrivaju samo pojedino područje, što je s jedne strane u redu, ali se tako gubi cijela slika, smatra Vikić Topić, koji dodaje da se ova konferencija bavi spektroskopijom, odnosno disciplinom koja povezuje fiziku, kemiju, medicinu, biologiju i tehniku što je, kaže, odlično jer se radi o cjelovitom, kompleksnom i integrativnom pristupu.
- Zato je važno imati takvu konferenciju, posebice za naše mlade ljude koji dobivaju uvid u značajna istraživanja te stvaraju korisne kontakte s vodećim inozemnim znanstvenicima, istaknuo je.
Veliki uspjeh kongresa
Već na otvaranju kongresa rečeno je da je za Hrvatsku velika čast što je domaćin EUCMOS-a. Iako je to naše prvo domaćinstvo, ne smijemo zaboraviti da je 1991. Zagreb trebao biti grad domaćin brojnim znanstvenicima. I tada je sve bilo spremno za početak, bila je izdana i knjiga sažetaka predavanja, no zbog početka Domovinskog rata kongres je odgođen. Nakon 17 godina želja domaćih znanstvenika napokon je ostvarena, a opatijski kongres polučio je veliki uspjeh.
Adriana NEZIROVIĆ
svemir kongres EUCMOS Svetozar Musić