Šparuge, značajke, nutritivna vrijednost i recepti
19.3.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Zabava
Šaproga (Asparagus Officieales)
Naziva se još i: špargla,šparuga, beluš, mekostruk, kalenac, vilina metla.
Šparoga je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana, koja razvija podanak i mlade izdanke. Koriste se samo mladi izdanci slatkastoga mirisa i okusa, bjelkaste boje. Raste samoniklo i kultivira se. Kultivirana izraste više od jednog metra.
Samoniklo raste na livadama, proplancima, uz puteve i živice, na kamenjaru u primorskim krajevima. Izdanci kultivirane samonikle šparoge vrlo su ukusno i delikatesno povrće. Samoniklo raste na livadama, proplancima, uz puteve i živice, na kamenjaru u primorskim krajevima. Izdanci kultivirane samonikle šparoge vrlo su ukusno i delikatesno povrće.
Šparoga ima nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali - fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.
Šparoga sadrži najviše vode, 93%. Od vitamina, šparoga je najbogatija vitaminom C-23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B. Zatim sadrži aspargin, arginin, glikozide, organske kiseline, kao i drugo povrće bogato vitaminima i mineralima. Važno je poznavati strukturu biljke da se procesom pripreme hrane ne bi odstranili biološki vrijedni sastojci.
Vanjski slojevi šparoge sadržavaju najviše vitamina i mineralnih tvari te ih stoga treba pripremati neoljuštene. Važno je i kako će se kuhati. Izdanke treba svezati u snopić i staviti u duboki lonac s vrhovima prema gore, a vodu naliti do polovice njihove visine. Obvezno ih treba kuhati poklopljene, najidealnije na pari. Tako pripremljene šparoge izvanrednog su okusa i sačuvane hranjivosti.
Šparoge se pripremaju na razne načine - kuhane, pečene, pirjane, kao juhe, variva, salate i sl. Pogodne su i za konzerviranje u salamuri, a mogu se ukuhati i zamrznuti.
Šparoge koje su postale drvenaste nisu za pripremu salate ili variva, već se mogu skuhati za juhu od povrća kojoj poboljšaju okus. Pogodne su isključivo za ljude osjetljiva želuca.
Narodna medicina
O ljekovitosti šparoge postoje razna proturječna mišljenja.
U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta šparoge s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.
Šparoga povoljno djeluje kod zatvora te slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.
Ako se šparoge češće konzumiraju, i u većim količinama, mokraća poprima karakterističan neugodan miris, što je dokaz da potiču izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Zabluda
Nije točno da su divlje šparoge zdravije od uzgojenih, pa ni od onih potpuno svijetlozelenih. Nutricionistički one imaju jednake vrijednosti.
Povijesne značajke
Šparoga ili šparuga je cijenjena biljka još od davnina, poznata po ljekovitosti i hranjivosti. Stari Egipćani su koristili ovu divlju biljku još prije 4500 godina kao svetu biljku koju su čak ostavljali u grobnicama darivajući svoje mrtve. Kinezi,isto tako, već nekoliko tisuća godina koriste šparogu pripremajući lijekove za razne bolesti, a u Pompejima su pronađene i freske šparoga. Kao osobitosti korištenja iz davnina još u staroj Kini, 3000 g.p.n.e tražena je kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina, te se smatralo da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki.
Dakle, šparoga je općepoznata biljke koju su koristili i još je koriste mnogi narodi pretežno u ljekovite svrhe, ali i kao afrodizijak.
Šparoga se u ajurvedskoj medicini naziva "Shatavari", što bi se moglo prevesti kao "zamjena stotinu muževa". U kineskoj medicini smatra se da šparoga izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi kao i prema prijateljima, a u Indiji smatraju da potiče plodnost. U ljekovitom smislu, šparoga se koristi u jelu ili i čajevima za detoksikaciju organizma i čišćenje krvi jer ima diuretično svojstvo.
Sezona šparoga je upravo sada pa obalni šumarci i krš ožive beračima šparoga koji ih nude na prodaju vezane u tzv. maciće uz primorske prometnice.
Šparoge se mogu pripremati na razne načine – kao juhe, salate, pečene, pirjane, u kombinacijama s mesom, gljivama ili jajima. I nakon brojnih godina korištenja i spremanja šparoga, uvijek se nađe neko novo jelo koje privuče pažnju.
Da je šparoga vrlo vrijedna i iznimna biljka govore nam mnogobrojne proslave i festivali njoj u čast i ispjevane pjesme kao ona Šajetina "Šparoga blues". Ako još niste upoznali okus i vrijednost ove od davnina poznate biljke, vrijeme je da se upustite u tu avanturu.
Recepti:
Neka od jela koje možete spraviti od šparoga su:
Dakle prilika je da sada kada je sezona tih krasnih darova proljeća svi ljubitelji ali i oni koji ih do sada još nisu kušali obogate svoj jelovnik delicijama spravljenim od šparoga a da pritom doprinesu pročišćavanju organizma i vraćanju tjelesne forme nakon zimske tromosti.
Šparuge hrana nutritivna vrijednost mediteran recepti jela zdravlje narodna medicina asparagus
