Pogled u budućnost
4.1.2008. // SF portal // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija
Budućnost kakvu su nam obećali
“Living in the future sucks”, kaže John Brownlee u svom postu posvećenom umjetnosti ilustratora Arthura Radebaugha, koji je živio sredinom prošlog stoljeća. “Nema letećih automobila. Nema vremenskih strojeva […] I možete zaboraviti na Marilyn Monrobote.”
Gledajući Radebaughove ilustracije, vjerojatno ćete se složiti s njim. To je budućnost kakvu su nam obećali. Futuristički velegradovi, neboderi i automobili, lebdeće kuće, rudnici na Mjesecu, poštari s raketnim pogonom na leđima, neobična vozila … Gdje je to sve danas, u budućnosti?
Možda samo na slikama Arthura Radebaugha.
SF događaji koji se nisu ostvarili
Svijet se nije pretvorio u totalitarno društvo. Ingsoc nije u ratu s Oceanijom. 1984. je prošla.
Godine 1998. nije se rodilo posljednje dijete.
Godine 1999. nismo izgubili Mjesec.
Prošla je i 2001., a mi još uvijek nemamo AI na svemirskim brodovima. A kamo li svemirske brodove.
Ćelava budućnost
George Dvorsky, autor bloga Sentient Developments, pozabavio se ćelavim ženama u SF filmovima. Na zanimljiv način objašnjava što oćelavljenje glumica znači za lik kojeg igraju i je li ih činjenica što su ćelave deseksualizirala, približavajući ih tako liku pravog muškog akcijskog heroja. S druge strane, postoje filmske ćelavice koje su igrale upravo likove izrazite seksualnosti. Zašto baš moraju biti ćelave, pročitajte u postu I’ve seen the future and the future is bald.
Vesela budućnost
Informacijski čip u mozgu, neutronsko oružje koje uništava tjelesne organe, povratak marksizma, preobrazba Irana u demokratsku i snažnu zemlju … Sve na to čeka u idućih tridesetak godina. Barem prema britanskom ministarstvu obrane.
Do 2035. svjetska će populacija imati 8,5 milijardi ljudi, od toga će 98% živjeti u zemljama u razvoju, a 60% u gradovima. Broj stanovnika na Srednjem istoku povećat će se za 132%, a tenzije između islamskog svijeta i zapada neće iščeznuti. To su samo neka od predviđanja iznesenih u izvještaju britanskog ministarstva obrane koji se bavi budućnosti svijeta u idućih tridesetak godina.
Do 2010. godine više od 50 posto svjetske populacije živjet će u gradovima, a do 2035. godina urbano će stanovništvo činiti 60 posto globalnog pučanstva. Nažalost, s povećanjem urbanog stanovništva, rast će i slamovi, što će rezultirati socijalnim nemirima i konfliktima.
Jedan od novih ciljeva radiklanih islamista mogla bi biti Kina, “čiji će novoutemeljeni materijalizam, ekonomska živost i institucionalni ateizam biti prokletstvo za ortodoksni islam”. Nadalje, britanski vojni i obavještajni stručnjaci predviđaju da će Iran jačati, kako na gospodarskom, tako i na demokratskom planu. Uspon Irana zasnivat će se na njegovim golemim energentskim rezervama, ali i na njegovu strateški važnom, zemljopisnom položaju. Kao mnogoljudna zemlja mlade populacije, Iran bi mogao doživjeti i golemi prosperitet zahvaljujući procesu globalizacije.
Topljenje arktičkog leda, uzrokovano globalnim zagrijavanjem, smanjit će salinitet sjevernog Atlantika, što će utjecati na slabljenje Golfske struje, pa se scenarij filma “Dan poslije sutra” više ne čini znanstveno-fantastičnom vizijom. Zanimljivim se čini i predviđanje o revivalu marksizma. “Srednja će klasa postati revolucionarna, preuzevši ulogu koju je Marks predvidio proletarijatu”, stoji u izvještaju. Ta se provokativna teza zasniva na rastućem jazu između srednje klase i superbogataša s jedne i sve brojnije populacije urbane potklase koja živi u slamovima s druge strane.
Pet zanimanja budućnosti
Razvoj tehnologije te promjene u društvu danas brže nego ikad prije otvaraju potrebu za zanimanjima o kojima smo prije mogli samo sanjati. Poslovni magazin Business 2.0 sastavio je ljestvicu od pet zanimanja koja će se u bliskoj budućnosti donositi najviše zarade, a pritom nisu izmišljali poslove koji bi jednog dana možda mogli biti potrebni nego su za svako od zanimanja pronašli nekoga tko se time već bavi. Radi se uglavnom o mladim ljudima koji su se specijalizirali na uskom i zanemarenom području postojeće konvencionalne struke.
Andy Tatem je inžinjer tehničkih znanosti, no specijalizirao se za globalno praćenje bolesti. Andy proučava satelitske snimke te razvija svojevrsne karte prognoza gdje bi se sljedeće mogla pojaviti i kamo širiti malarija ili slična epidemija. Očekivana zarada na ovom području kreće se od 40 do 150.000 dolara godišnje.
Programer robota sljedeće je zanimanje budućnosti, a oni koji se bave tim poslom uglavnom rade na projektiranju i programiranju takozvanih industrijskih robota koji već danas u mnogim tvornicama, primjerice automobila, zamjenjuju desetke radnika. Nije teško prognozirati da će proizvodnja sve više robotizirati te da će oni koji se specijaliziraju za upravljanje tim robotima biti itekako traženi.
Informacijski inženjer je osoba koja organizira baze podataka i upravlja njima, a trebaju ga gotovo sve kompanije, osobito one okrenute poslovanju na internetu. Tim se poslom prvo počelo baviti troje 20-godišnjaka iz San Franciska, osnivači sustava za razmjenu poruka putem interneta Meebo kad su shvatili da svaki sastanak završavaju tako da im treba još informacija te analiza i sustavna obrada tih podataka. Zaraditi se trenutno može od 70 do 120 tisuća dolara godišnje, a posao ukratko opisuju kao - pronalaženje odgovora.
Najunosniji posao na popisu, sa procijenjenom zaradom od 200 pa do čak 800.000 dolara godišnje, jest radijacijski kirurg, odnosno uglavnom onkolog. Onkolozi se već sad u Americi specijaliziraju za liječenje sofisticiranim i naprednim aparatima za zračenje, to itekako skupo naplaćuju, a konkurencija nije velika.
Najčudnije od zanimanja budućnosti jest odvjetnik u Second Lifeu, virtualnoj zajednici koja simulira stvarni život. Visina zarade se još nemoguće procijeniti, no analitičari procjenjuju to kao ne tako loš izbor karijere za budućnost. Teza im nije bez argumenata jer je navodno čak 250.000 od oko dva milijuna članova Second Life-a tamo kako bi zaradilo novac i bavilo se poduzetništvom. Uglavnom prodaju i kupuju virtualne nekretnine, no ta zajednica po svemu oponaša život tako da su neki tamo otvorili i tvrtke ili prodaju svoje usluge.
Tonuća ekokuća
Venecijanski Bijenale ponudio je zanimljivo rješenje kuće za vikend, koja bi se mogla sakriti kada nije u upotrebi, a prirodni okoliš ostaviti u izvornom obliku. Praksa govori kako su vikendice glavninu godine uglavnom prazne i beživotne.
Oni koji se od nje još nisu previše otuđili, zov prirode osjetit će krajem ožujka i uživati možda do kraja kolovoza, ako za odmor u prirodi nađu dovoljno vremena. Preostali dio godine vikendice su tek prazni spomenici našoj taštini i ukradeni dio prostora bez funkcionalne vrijednosti.
Dvojac irskih arhitekata, Antoin i Tarla MacGabhann, vizionarski je osmislilo “skrivajuću” kuću, koja bi uz pomoć hidrauličkog sustava mogla nestati u zemlji kada nije u upotrebi, a prirodu ostaviti netaknutom. Sezonska vikend-kuća zamišljena je kao tvrđava na pontonu usred zelene livade, koja prazna uranja u zemlju i nestaje iz vidokruga. Isto tako izvire iz zemlje kako bi svome vlasniku pružila ugodan kutak za uživanje i odmor od nesmiljene i dinamične svakodnevice.
Njezin je krov prekriven travom i kada je vikendica prazna postaje dijelom prirodnog okoliša, po kome nesputano možete prošetati i uživati na drugačiji način, posvećeni opuštanju i snazi prirode koja s lakoćom puni naše baterije. Ovakav primjer prostornog planiranja predviđa održivi model ruralnog razvitka i gospodarenja okolišem, na prirodi prihvatljiv način. Tonuća kuća tako na prihvatljiv način rješava problem prekomjerne urbanizacije sela, koje će izvan vikendaške sezone očuvati svoje osobitosti i prirodne draži. Tehnički dio rješenja i vrijednost ovako ekološki osviještenog projekta dio je druge priče, za sada, čini se, još vrlo daleke. Ali od nekud se mora početi, piše Uredidom.com
Rusija će uspostaviti stalnu bazu na Mjesecu do 2032.
Rusija do 2025. godine planira let na Mjesec s ljudskom posadom, a do 2032. godine namjerava na Zemljinom prirodnom satelitu uspostaviti stalnu bazu, objavio je u petak ravnatelj ruske svemirske agencije Roskosmos Anatoli Perminov.
“Prema našim procjenama, spremni smo poslati let s ljudskom posadom na Mjesec do 2025. godine, te uspostaviti i staviti u funkciju stalnu bazu na površini Mjeseca između 2027. i 2032. godine”, rekao je Perminov na konferenciji za tisak. On je dodao da bi prvi let s ljudskom posadom na planet Mars Rusija mogla ostvariti do 2035. godine.
Četrdeset i šest godina nakon leta Jurija Gagarina, prvog čovjeka u svemiru, grandiozni planovi Rusije o osvajanju Mjeseca i Marsa suočavaju se, još od raspada Sovjetskog Saveza, sa stalnim nedostatkom sredstava za sektor svemirskih istraživanja.
Ako se za par godina nađete u svemirskom hotelu …
Ako se za par godina nađete u svemirskom hotelu, za kojeg predviđaju da će biti otvoren oko 2012., čujte i počujte te uzmite na znanje:
- Ako vas uhvate da kradete ručnike, izbacit će vas kroz zračnu komoru.
- Kavu i kontinentalni doručak služi Starbucks.
- Shuttle za povratak kući košta 6 milijardi dolara.
- U svemiru vas nitko ne može čuti da u svojoj sobi gledate porniće.
- U hotelskom restoranu se služi Soylent Green.
- Poslugu u sobe vrše roboti.
Svijet za pedeset godina
Pokrenut je servis Future Scanner, koji je poput Digga, s tom razlikom što prati stvari koje će se dogoditi u - budućnosti. Osim po kategorijama, vijesti su podijeljene i po godinama koje se kreću od 2008. do 2020., ali i nakon te, svašta nas očekuje. Pametni automobili, virtualni 3D nano roboti, umjetna inteligencija … Više čitajte na PlanuB
budućnost fikcija SF NOSF zanimanja budućnosti svemirski brod mjesec business 2.0
