Očuvanje rudarske baštine na Labinštini: Kova je (opet) nasa

Očuvanje rudarske baštine na Labinštini: Kova je (opet) nasa

26.9.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava

Prošlog tjedna osnovana je udruga »Kova je nasa«, koja je za svoje osnovne ciljeve proglasila održavanje uspomena i materijalnih tragova rudarenja na Labinštini. Javnost se slaže da je bilo krajnje vrijeme da se devet godina nakon zatvaranja rudnika u Tupljaku, čime je ova gospodarska aktivnost definitivno poslana u povijest, netko počne skrbiti za ono što je iza nje ostalo. Na žalost, tijekom godina nemara rudarska baština je dijelom uništena, otuđena ili prepuštena propadanju. Dovoljno je reći da se predlagala prodaja labinskog šahta u staro željezo!
- Tek nam predstoji donošenje detaljnog plana rada. Jedan od prioriteta neizostavno će biti popisivanje i sređivanje arhiva bivšeg IUR-a, u kojemu se nalaze značajni dokumenti, kaže predsjednik udruge Serđo Baskijera.
No, bilo je onih sa »žicom« za industrijsku arheologiju koji su se spomenicima 400-godišnjeg rudarenja bavili i do sada. Anton i Neva Gržinić iz Tupljaka otvorili su u prostoru bivšeg rudnika Tupljak tvrtku G.I.I. Tube, zaštitivši ujedno sve što su ondje zatekli. Prije tri godine ispod šahta su postavili izložbu, koja je izazvala dosta zanimanja.
- Nedavno nam je nestalo ili bolje reći ukradeno nekoliko eksponata pa smo sve pokupili i sklonili u zgradu dok prostor ispod šahta potpuno ne zatvorimo i stvorimo uvjete za mali muzej, priča njihov sin Igor pokazujući nam šljemove, pneumatske pile za drvo, telefone i slične rudarske rekvizite.


Ispod metalne konstrukcije, i službeno zaštićene kao spomenik kulture, sada se mogu vidjeti vagoneti, mali bager, popis signala, ostaci kontrolnog pulta dizala i oglasna ploča s rasporedom smjena. Na njoj još stoje kredom ispisana imena rudara, valjda iz posljednje smjene. Dio predmeta preostalih nakon što je iz tupljačkog rudnika izašao posljednji rudar prikupio je ondašnji raški župnik Ivica Butković. Zajedno sa starinskim rudarskim svjetiljkama i sličnim stvarima koje pronašao po tavanima i podrumima svojih župljana izložio ih je u prostoru crkve Sv. Barbare u Raši.


Vjerojatno je time utjecao na Mladena Bajramovića, studenta povijesti umjetnosti iz Raše, koji ima znatno većih ambicija. Prije dvije godine s njim smo prošetali hodnicima ovdašnjeg rudnika i potom o tome objavili reportažu u Glasu Istre. Preostalo nam je samo da se prisjetimo što smo vidjeli.
- Ostale su sačuvane najvrednije stvari: lift, dinamo, izvozni stroj, ostaci stresaljki, trafostanice, telefonske centrale i tračnice, a na pojedinim mjestima još stoje metalne podgrade. Sve je to vrlo zanimljivo, a i pristupačno jer se u rudnik ulazi vodoravno, pa ako već govorimo o turističkoj atrakciji i nekakvom podzemnom gradu, mislim da je Raša pravo mjesto za to, veli on.


Ideju podzemnog grada prva je prije deset godina iznijela udruga Labin Art Express. Temelji se na korištenju rudarskih tunela, koji su prokopani u vapnencu pa se ne mogu urušiti. Prostiru se u dužini od 30-ak kilometara, s izlazima u Rapcu, Plominu i Raši. Ključan potez bio bi ponovno otvaranje okna u Labinu i stavljanje šahta u pogon. U podzemlju bi bio uređen muzej rudarstva, ali postojali bi i popratni ugostiteljski i kulturni sadržaji, koji bi činili mali podzemni grad. Primamljiva zamisao, ali u njenoj se realizaciji, unatoč višekratnim najavama, stvari dosad nisu pomakle s mrtve točke.
No, gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, nekadašnji zaposlenik IUR-a i član ove udruge, smatra da će skorašnje sređivanje Pjacala, kako se naziva kompleks rudničkih zgrada oko okna, biti dobar uvod u istovrsni zahvat ispod njega.


- Čekamo pozitivno mišljenje Konzervatorskog odjela, ne bismo li temeljem toga raspisali natječaje za uređenje šahta i otvorenog prostora oko njega te gradske knjižnice u mramornoj dvorani upravne zgrade, prostorije u kojoj su rudari nekada marendali i podizali plaće. Istovremeno radimo idejni projekt za multimedijalni kulturni centar u nekadašnjoj lamparni, veli Demetlika.
Dotad ova dvorana, nazvana po svjetiljkama koje su rudari u njoj ostavljali, LAE-u služi za koncerte i izložbe te je tako za sada rudarska baština s najviše udahnutog novog života.
 

Robi Selan 

Labin Pjacal Kova rudnik Kova je nasa udruga Serđo Baskijera Demetlika Lamparna LAE
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati