Milan Rakovac, »Sinovi Istre«, Istarski ogranak DHK-a, Pula, 2009.
4.5.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
U izdanju knjižnice Nova Istra Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika ovih dana objavljena je knjiga Milana Rakovca »Sinovi Istre«.
Kako je sam autor rekao, naslov je uzeo iz ratnih stihova Vladimira Kolara, Sušačana, borca prve istarske brigade »Vladimir Gortan«, »Mi sinovi smo Istre, a roblje više nismo«, koju je uglazbio Nello Milotti.
Ti »sinovi Istre« su Mate Balota, Giuseppe Budicin »Pino«, Ante Ciliga, Zvane Črnja, Vladimir Gortan, Alojz Kocjančić, Ezio Mestrovich, Božo Milanović, Joakim Rakovac, Fulvio Tomizza i Josip Velikanje - sudionici i svjedoci povijesti dijela 19. i čitavog 20. stoljeća, dosljedni slobodari, narodnjaci, antifašisti.
Rakovac je istaknuo da je u ovoj knjizi mogao pisati i o brojnim drugim velikanima, ali onda njoj ne bi bilo kraja, jer brojne su ličnosti na jedan ili na drugi način zaslužne da se tu nađu. Ti su ljudi obilježili epohu, svatko na svoj način, a stvarali su i povijest.
- Moja je prvotna nakana zapravo didaktička, prije negoli estetska, kao i gotovo sav moj rad posljednjih godina. I ubuduće. Jer vrijeme i ljudi u njemu nestaju, a povijesna amnezija i revizija historije prečesto zlorabe i iskrivljuju istinu, zapuštaju i minoriziraju, manipuliraju i krivotvore zbilju. Zato sam probrao ove zapise i ove ljude, naše očeve i djedove, predane tvorce i borce, altruiste i vizionare: da idući naraštaji pročitaju nešto o vlastitim precima, kazao je Rakovac ističući da su posrijedi njegovi osobni stavovi o tim ljudima.
U tim svojim detaljnim esejima, prikazuje razne osobine tih sinova Istre, čijim se stvaralaštvom, likom i dijelom bavi već prilično dugo. Riječ je o zaokruženim cjelinama u kojima pokazuje brojne aspekte djelovanja tih sinova Istre. Njegova su razmatranja potkrijepljena brojnim zanimljivim primjerima, koji daju cjeloviti prikaz predstavljenih likova.
Za Balotu veli da je tvorac istarskog poetskog moderniteta, a Ante Ciliga, organizator ustanka na Proštini, dosljedni je socijalist. Pino Budicin bio je, pak, jedan od osloboditelja Rovinja, a Vladimir Gortan narodnjak, član rodoljubne organizacije Borba.
Alojz Kocjančić, svećenik glagoljaške vrste, definiran je prvim suvremenim pjesnikom slovenske Istre. Zvane Črnja tvorac je pokreta Čakavski sabor, koji Rakovac definira »spasonosnim za Istru ideje kulturalne zavičajnosti«. Ezio Mestrovich zauzimao se za samostalnost riječke talijanske novinsko-izdavačke kuće Edit, a Božo Milanović usred fašizma širio je hrvatsku ideju, novine i knjige po Istri.
Joakim Rakovac narodnjak je i vođa istarskog NOP-a, dok su ideje i djelo Fulvija Tomizze bili posvećeni ideji convivenze/suživota. Josipa Velikanju Rakovac definira »hajdučkim popom koji je naoružan revolverima i znanjem za svoju neuku pastvu«.
Knjigu je uredio mr. Boris Domagoj Biletić, a za likovno rješenje korica zaslužna je akademska slikarica Antonija Modrušan.
V. BEGIĆ
zvane črnja kultura milan rakovac knjige sinovi istre istra regionalizam antonija modrušan