Lavanda - part 1/3
13.7.2009. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Zabava
Povijest lavande
Lavanda, grmolika mediteranska biljka stigla s grčkih otoka, nosi sa sobom povijest dugu 2500 godina. U to vrijeme otkriveno je i imenovano tridesetak vrsta i dvjestotinjak podvrsta i sorata lavande. Pridavala su joj se razna svojstva i čovjek ju je upotrebljavao u razne svrhe: od kulinarstva, do medicine, higijene tijela ili rublja. Jedni su lavandu smatrali cvijetom nevinosti i čednosti, dok su joj drugi pridavali jaka afrodizijacka svojstva. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara. A neke je, poput francuskog kralja Charlesa IV, koji je uvijek sa sobom na putovanja nosio jastuke punjene lavandinim cvijetom, blago uspavljivala.
Stari su Rimljani upotrebljavali lavandino eterično ulje u kupkama jer je ono stimuliralo regeneraciju kože. U prvim pak su kršćanskim zajednicama vješali stručak lavande na ulazna vrata jer su vjerovali da ih štiti od uroka i zlih sila, te je drevno vjerovanje u narodima da lavanda, njezina sadnja i upotreba donose sreću.
Lavanda je, dakle, biljka "čarobnih" svojstava, s tisućama blagotvornih učinaka na ljude i ljudsko zdravlje. U današnje vrijeme, vrijeme visokih tehnologija i nevjerojatnih medicinskih dostignuća nije teško zaboraviti, a niti posumnjati u djelotvornost pripravaka iz kuhinje Majke Prirode, no uz malo truda i kad pokušamo, lako ćemo zaključiti da ništa neće uspavati bebu poput malog jastučića punjenog lavandinim cvijetom pokraj uzglavlja, niti će išta otjerati moljce kao što ih tjera lavandina loptica.
Stari su Rimljani upotrebljavali lavandino eterično ulje u kupkama jer je ono stimuliralo regeneraciju kože. U prvim pak su kršćanskim zajednicama vješali stručak lavande na ulazna vrata jer su vjerovali da ih štiti od uroka i zlih sila, te je drevno vjerovanje u narodima da lavanda, njezina sadnja i upotreba donose sreću.
Lavanda je, dakle, biljka "čarobnih" svojstava, s tisućama blagotvornih učinaka na ljude i ljudsko zdravlje. U današnje vrijeme, vrijeme visokih tehnologija i nevjerojatnih medicinskih dostignuća nije teško zaboraviti, a niti posumnjati u djelotvornost pripravaka iz kuhinje Majke Prirode, no uz malo truda i kad pokušamo, lako ćemo zaključiti da ništa neće uspavati bebu poput malog jastučića punjenog lavandinim cvijetom pokraj uzglavlja, niti će išta otjerati moljce kao što ih tjera lavandina loptica.
Uzgoj lavande
Iako je kod nas prevladavalo mišljenje da je lavanda biljka mediteranskog podneblja i klime, ona je kultura mnogo šireg područja tako je u Europi udomaćena od Engleske i Francuske do Mađarske i Bugarske. Unazad 3-4 godine počinje se saditi i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske a zbog njenih karakteristika interes potencijalnih proizvođača sve je veći.
Za lavandu možemo reći da je čista ekološka biljka pošto u uzgoju ne zahtijeva nikakvu kemijsku zaštitu a dobro uspijeva i bez upotrebe mineralnih gnojiva. Lavanda je i skromnih zahtijeva prema tlu. Pogoduju joj i slabije plodna siromašna tla raznih struktura. Voli lagana pjeskovita i šljunčana zemljišta ali uspijeva i na glinovitim. Ipak uvjet je da je tlo dobre propusnosti, odnosno dobre drenaže jer lavanda ne podnosi stajaću vodu. Dulji period pod vodom može je uništit . Lavanda ne voli ni kisela tla, bolje joj odgovaraju vapnenasta tla 6,5-7,5 ph kiselosti.
Za lavandu možemo reći da je čista ekološka biljka pošto u uzgoju ne zahtijeva nikakvu kemijsku zaštitu a dobro uspijeva i bez upotrebe mineralnih gnojiva. Lavanda je i skromnih zahtijeva prema tlu. Pogoduju joj i slabije plodna siromašna tla raznih struktura. Voli lagana pjeskovita i šljunčana zemljišta ali uspijeva i na glinovitim. Ipak uvjet je da je tlo dobre propusnosti, odnosno dobre drenaže jer lavanda ne podnosi stajaću vodu. Dulji period pod vodom može je uništit . Lavanda ne voli ni kisela tla, bolje joj odgovaraju vapnenasta tla 6,5-7,5 ph kiselosti.
Nasadi lavande
Podizanje nasada relativno je jednostavno. Lavandu sadimo u redove na pripremljeno zemljište u jesen - listopad i studeni ili u proljeće krajem travnja. Razmaci sadnje ovise o vrsti koja se sadi i o tehnologiji uzgoja i održavanja nasada. Presadnice lavandina, vrste koja prevladava kod nas, sade se najčešće na razmak 1,5 metra između redova, te 1,0-1,3 metra izmedu biljaka u redu.
Biljke rastu brzo i brzo dolaze u rod. U prvoj godini prinos cvijeta je zanemariv, te je cvjetne stapke najbolje odmah ošišati kako bi se presadnica bolje granala. U drugoj godini očekivani prinos je oko 50% , dok u trećoj dolazi lavanda u puni rod.
Njega lavande u većem dijelu sastoji se u uklanjanju korova, naročito u prvim godinama, stoga je dobro više pažnje posvetiti pripremi tla, provjeri kiselost tla kao i pred mjerama za smanjenje korova na tlu.
Berba cvijeta vrši se u punoj cvatnji od sredine srpnja, a kod nas se obavlja uglavnom ručno, žetvom cvjetnih stapki srpovima. Postoje i strojni načini berbe, te je za pretpostaviti da će se povećanjem površina i kod nas ubrzo koristiti. Prilikom berbe poželjno je biljku i orezati na način da se režu cijele cvjetne stapke sa dijelom listova. Ukoliko se beru cvijetovi samo sa dijelom stapke, za proizvodnju ulja, treba kasnije izvršiti dodatno šišanje kako se biljka ne bi prorijedila u narednom periodu. Nasadi traju i do petnaest godina, ali se nasadi, radi isplativosti, koriste najčešće do deset godina.
Biljke rastu brzo i brzo dolaze u rod. U prvoj godini prinos cvijeta je zanemariv, te je cvjetne stapke najbolje odmah ošišati kako bi se presadnica bolje granala. U drugoj godini očekivani prinos je oko 50% , dok u trećoj dolazi lavanda u puni rod.
Njega lavande u većem dijelu sastoji se u uklanjanju korova, naročito u prvim godinama, stoga je dobro više pažnje posvetiti pripremi tla, provjeri kiselost tla kao i pred mjerama za smanjenje korova na tlu.
Berba cvijeta vrši se u punoj cvatnji od sredine srpnja, a kod nas se obavlja uglavnom ručno, žetvom cvjetnih stapki srpovima. Postoje i strojni načini berbe, te je za pretpostaviti da će se povećanjem površina i kod nas ubrzo koristiti. Prilikom berbe poželjno je biljku i orezati na način da se režu cijele cvjetne stapke sa dijelom listova. Ukoliko se beru cvijetovi samo sa dijelom stapke, za proizvodnju ulja, treba kasnije izvršiti dodatno šišanje kako se biljka ne bi prorijedila u narednom periodu. Nasadi traju i do petnaest godina, ali se nasadi, radi isplativosti, koriste najčešće do deset godina.
Izvor: www.lavanda.hr
