LABINSKI SPOMENICI: Josip Broz Tito

LABINSKI SPOMENICI: Josip Broz Tito

13.3.2010. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Zabava

Mate Čvrljak: Josip Broz Tito, 1985.-1990.-2005. (bronca)

 

Raspad socijalističkih režima u državama Istočne Evrope, dogodio se manje-više istovremeno i, između ostalog, polučio pojavu skidanja, uništavanja javnih spomenika, među kojima i biste Josipa Broza Tita kod nas. Odbacivanje simbola koji su do jučer bili zajednički, možemo objasniti ovako: na jednoj strani svjedoče o zasićenju i otporu spram bivšeg društvenog poretka, a na drugoj, predstavlja simboličku gestu ishitrene želje za promjenama, koje će, međutim, tek uslijediti. Zbog toga se malo gdje moglo zabilježiti da su se spomenici poput Titovih, poštedjeli micanja s tronova na kojima su desetljećima uživali čast i poštovanje. Na Labinštini su postojale tri Titove biste, sve redom odliveni prema originalu kipara Mate Čvrljka.

 

One nisu dijelile sudbinu brutalnog  smaknuća, ali su ipak maknute. Jedna je bila u ulaznoj prostoriji zgrade Gradske uprave, druga u rudniku Tupljak i treća u TE Plomin, od kojih je prva pohranjena u zbirku Narodnog muzeja, a bista iz Plomina postavljena je u javni prostor na autobusni kolodvor. Ta je brončana bista, zasigurno među najmlađima iz skupine Titovih spomenika. Nastala je po narudžbi TE Plomin uoči rata, 1990. godine, kada je odlivena i postavljena na željenu lokaciju. Tako je nastao četvrti odljevak Titove biste, prema Čvrljkovom originalu iz 1985. godine. Spomenimo njegove prethodnike: na osnovi gipsanog modela iste godine je izvedena prva bista za rudnik u Tupljaku, slijedeći je 1986. godine otišao za Pazin, a 1987. godine Labin naručuje primjerak za Gradsku upravu.  

 

Rehabilitacija Titove biste trajala je godinama, na inicijativu Društva Josip Broz Tito i njegova predsjednika, pokojnog Ruđera Faragune. Iz arhive Saveza Antifašističkih Boraca, doznajemo kako su prvi razgovori o ponovnom postavljanju biste druga Tita, započeli 1998. godine, 2003. godine došlo se blizu rješenja, ali kako se pogodna lokacija ipak nije našla, inauguracija i postavljanje dogodilo se 28. travnja 2005. godine, na Dan 60-te obljetnice oslobođenja Labinštine. Nitko se nije protivio ideji javnog spomenika Josipa Broza Tita, štoviše, inicijativa se od prvog trenutka podržavala, ali se tome usprkos, nije uspijevalo ostvariti konsenzus oko mjesta postavljanja. Razmišljalo se o glavnom, istoimenom trgu i o lokaciji Spomenika rudaru. Nijedna od tih dviju opcija nije uspjela zadovoljiti sve kriterije, decentnost i dostojnost mjesta postavljanja, a s intervencijom na lokaciji Spomenika rudaru nisu se složili autori, Quintino Bassani i Berislav Iskra.      

 

Prema ocjeni samog autora Čvrljka, plominska bista je najkvalitetnije odlivena te je predložena Društvu Josip Broz Tito da upravo ona bude postavljena u javni prostor. Neobično je da su se Labinu znamenja  J. B. Tita smještala u unutrašnje prostore rudnika i tvorničkih pogona, a ne u javni prostor. U prilog spomeniku navodimo podatke o posjetama J. B. Tita Labinštini ( 'Tito u našem kraju', Tipograf Rijeka, 1982.) U Rašu je doputovao 11. svibnja 1958. kada je obećao da će prisustvovati 150-oj obljetnici Istarskih ugljenokopa, što se i dogodilo iste godine 15. lipnja. Tom prilikom je održao govor na narodnom zboru pred oko 50.000 ljudi, a nakon toga se sastao s predstavnicima rudnika.  Nakon toga prisustvuje na sjednici Općinskog sabora u Rapcu, 30. travnja 1971. godine, u povodu 50- obljetnice Labinske Republike i bune seljaka na Proštini, kada je nekolicinu zaslužnih odlikovao Ordenom bratstva i jedinstva. Tom prigodom se na Labinštini zadržao dulje vremena te posjetio Dom kulture '2. mart', gdje ga je dočekalo 342 rudara, turističko naselje Girandella, te 1. svibnja  pustio u rad novosagrađenu TE Plomin.

 

Zgodno je znati:

 

1. Čin skidanja, brisanja, ili preimenovanja možemo shvatiti simboličkom čistkom. Uz spomenike NOB-e, masovno se mijenjalo imena ulica i trgova. Na području Istre su se uglavnom održale ulice Maršala Tita (Poreč, Opatija…), a Labin je zadržao naziv Titov trg.

 

2. Fenomen kolektivne psihoze (hipnoze) s kojom je povezano i masovno oskrnavljenje spomenika, bilježi svako predratno i ratno stanje. Nitko nije uspio objasniti zašto se ti mehanizmi ne mogu kontrolirati niti zaustaviti proces do jedne kritične granice, kada se prebrojavaju stotine tisuća stradalih.

 

3. Obezglavljivanje (ili 'dekapitacija') Titove statue u Kumrovcu, bila je jedna od radnih tema umjetniku Daliboru Martinisu, koji je javnost podsjetio na taj događaj, izvedbom simboličke geste obezglavljivanja male brončane skulpture Tita u galeriji O.K. u Rijeci. Martinis je u Gradskoj galeriji Labin gostovao 2008. godine, kada je na Pjacalu izveo Vječnu vatru gnjeva, simbol pobune i otpora.

 

Sabina Salamon

 

tito jb tito josip broz tito labinski spomenici bista kod biste kolodvor mate čvrljak kip skulptura nob
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati