LABINSKE ZNAMENITOSTI: Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
22.5.2010. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Zabava
Unutar starogradskih zidina, u jednoj od najljepših ulica starog grada Labina središnje mjesto zauzela je župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. Trobrodna crkva je sagrađena 1336. godine na temeljima starije crkvice iz 11. stoljeća. Kroz svoju povijest nebrojeno je puta obnavljana i proširivana, prvi put 1582. godine kada je dobila prezbiterij (dio crkve u kojem svećenik obavlja bogoslužje, najčešće se tu nalazi glavni oltar), zatim ponovno 1623., 1834., 1932. godine obnovljeno joj je pročelje, 1974. godine te posljednji put 1993. godine. Na pročelju crkve zamjećuje se prekrasna gotička rozeta, a ispod nje venecijanski lav, postavljen 1604. godine, kao simbol vlasti Mletačke republike u Labinu. Na desnoj strani pročelja još se naziru zazidana gotička vrata. Godine 1688. godine također na pročelje se postavlja barokni kip senatora i borca protiv Turaka, Antonia Bollanija. Ovo poprsje se smatra jednim od najljepših primjera svjetovnog kiparstva Istre 17. stoljeća.
U bogato ukrašenoj unutrašnjosti crkve Rođenja Blažene Djevice Marije nalazimo šest mramornih oltara, među kojima je oltar Preobraženja iz 18. stoljeća na kojem se nalazi urna s relikvijama Sv. Justa prenijetih 1664. godine iz Rima. Na glavnom oltaru iz 1832. godine zamjećujemo likove Blažene Djevice Marije, Svete Paoline te svetaca Justa, Sergeja, Julijana, Tome i Jakova. Autor glavnog oltara je Natale Schiavone, podrijetlom iz Dalmacije. Na desnom oltaru Majke Božje Karmelske značajna je slika iz 17. stoljeća koja se pripisuje talijanskom slikaru Jacopu Negritiju (ili Palma Mlađi). Autor slika «Križni put» je labinski slikar Valentin Lukas iz 19. stoljeća. Zanimljivo je da zvonik izgrađen u 17. stoljeću (1623. godine) je prilično udaljen od crkve Rođenja Blažene Djevice Marije. Sagrađen je na mjestu najstarije labinske crkve, porušene crkve Svetog Justa od koje je danas ostao samo zid.
Druga zanimljivost župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije je mali prolaz kojim je povezana s obližnjom palačom Scampicchio. Obitelj Scampicchio je 1582. godine donirala dio svoje zemlje za gradnju prezbiterija, a zauzvrat su od pape Urbana VIII dobili dozvolu da svoju palaču spoje sa crkvom, odnosno da izgrade svoj privatni prolaz do crkve. Nekoliko stoljeća kasnije, 1735. godine, papa Klement XII je obnovio taj privilegij obitelji Scampicchio, ali pod uvjetom da na prolaz stave rešetku.
labinske znamenitosti crkva crkva rođenja blažene djevice marije povijest građevine
