LABINSKE ZNAMENITOSTI: Narodni muzej Labin
12.6.2010. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Zabava
U palači Battiala Lazzarini smjestio se Narodni muzej Labin. Muzej je osnovan 30. travnja 1960. godine na svečanoj sjednici Narodnog odbora općine Labin kao samostalna općinska ustanova, na inicijativu troje profesora labinske gimnazije: Dragutina Heima, povjesničara i prvog honorarnog upravitelja Muzeja, Mire Heim, povjesničarke te Miljenka Fadljevića, etnologa i honorarnog kustosa. Od 1982. do 1994. godine palača Battiala Lazzarini se temeljito rekonstruira i time su stvorene mogućnosti za uređenje novoga stalnog postava. Uređenje novoga postava Narodnog muzeja Labin započelo je 2005. godine, a konačno privedeno kraju 29. veljače 2008. godine kada je održano svečano otvorenje. Novi muzejski postav realiziran je suradnjom engleske dizajnerske tvrtke Janvs International Ltd iz Yorka specijalizirane za dizajn muzeja i galerija te Narodnog muzeja Labin, kao jedan od temeljnih projekata Projektnog tima manifestacije Labin Art Republike. Novi postav proteže se na otprilike 575 metara četvornih preko sva tri kata palače.
U ulaznom prostoru smješteni su lapidarij, recepcija sa biljetarnicom i četiri vitrine koje ukazuju na sadržaj Muzeja i njegovih zbirki. Lapidarij obuhvaća većinom kamene spomenike iz rimskog razdoblja, najčešće nadgrobne i žrtvene, a najznačajniji, i gradu Labinu najvrjedniji među njima je spomenik s natpisom Res publica Albonessium datiran otprilike 245. godine poslije Krista. To je prvi pisani spomenik u kojem se spominje ime grada, a dokazuje da je Labin sredinom III. st. poslije Krista imao status rimskog municipija. Na prvom katu prikazani su neki od važnijih događaja iz labinske povijesti, kao npr. Labinska republika te etnologija ovog podneblja. Jedna prostorija je posvećena istarskim glazbalima, slijedeća lončariji kao obliku narodne umjetnosti, labinskoj narodnoj nošnji te alatima koji su se koristili tijekom stoljeća na području Labinštine u poljoprivredi, ribarstvu i stočarstvu.
Na drugom katu pažnju zaokuplja prekrasan oslikan strop središnje prostorije. Tu se nalaze primjeri namještaja građanske sobe iz 19. stoljeća i rokoko namještaja iz 18. stoljeća koji je pripadao labinskoj obitelji Lius. Jedan dio ove prostorije posvećen je Giuseppini Martinuzzi, istaknutoj stanovnici grada Labina. Na ovom katu naročito je zanimljiv automat na kojemu se pritiskom na dugme saznaje kako zvuče narječja na labinskom području: istarska čakavica, mletačko – tršćansko narječje, te gotovo izumrli istrorumunjski govor. Najveću zanimljivost labinskog muzeja predstavlja vjerni prikaz rudarskih hodnika u dužini od 150 metara smještenih u podrumu zgrade koji obuhvaća sva karakteristična obilježja rudnika, uključujući izvorne zvukove snimljene u originalnom rudniku. Pri izradi ovog rudnika vodilo se računa o dimenzijama pravog rudnika pa je ova rekonstrukcija u prvom dijelu lako prohodna, no od polovice strop se spušta i postaje sve niži, a prolaz uži pa je zaštitna kaciga itekako dobrodošla. Takve dimenzije vjerno dočaravaju svu težinu i strahotu rudarskog posla.
narodni muzej labinske znamenitosti