LABINSKE SKULPTURE: Matija Vlačić Ilirik – Labinjan, učenjak i vječni putnik

LABINSKE SKULPTURE: Matija Vlačić Ilirik – Labinjan, učenjak i vječni putnik

28.11.2009. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Zabava

Matija Vlačić Ilirik – Labinjan, učenjak i vječni putnik skulptura labinskog kipara Mate Čvrljka  

Mjesto, vrijeme i stilska obilježja

Na raskršću podno Labina, gdje se razdvaja put za Rabac od uspona za Stari grad, ispred crkvice Sv. Kuzme i Damijana, nalazi se skulptura Matije Vlačića. Riječ je ranijem radu kipara Mate Čvrljka, veličine od 2.20 metra koja tu stoji od 1968. godine, zahvaljujući inicijativi samog autora i tadašnjeg ravnatelja Pučkog otvorenog (radničkog) učilišta u Labinu, gospodina Maria Kalčića. Stručno mišljenje i blagoslov za idejno rješenje zatražili i dobili od samog Antuna Augustinčića, akademskog kipara kod kojeg je Mate Čvrljak završio postdiplomski studij.

 

Proces nastanka skulpture trajao je tri mjeseca, a odvijao se po uhodanim pravilima struke: modeliranju je uslijedio odljev u gipsu, prema kojem je klesana u kamenu (dopremljenom iz kamenoloma Kavran pored Pule). Po vrsti kiparstva, možemo je svrstati u visoki reljef u funkciji samostojećeg spomenika, a stilski spada u figuralno kiparstvo našeg visokog modernizma.

Čvrljkov Vlačić nadnaravnih je dimenzija kako i priliči svakom dobrom javnom spomeniku, no više je bitno da u njemu prepoznajemo i ljudskost i karizmu vrijednu divljenja. Vidimo ga kako zapisuje u knjigu položenu na vlastitoj nozi u stajaćem stavu, lagano sabijenog među kamene istake 'izvučene' iz kamenog bloka.  Gruba obrada površine i krupni urezi u kamen, uvjerljivo naglašavaju fizički i mentalni napor.

Riječ je o detaljima kojima Čvrljak sažimlje ono najvažnije vezano za osobnost Matije Vlačića - teške životne prilike i duhovnu snagu kojom je prkosio da bi stvarao. Time je kao kipar pokazao vještinu prenošenja psiholoških ili duhovnih obilježja u kiparsku formu, što ga je vremenom profiliralo u vrsnog portretista. Treba, međutim, spomenuti da se Čvrljak u ovom slučaju nije bavio njegovim stvarnim izgledom (portretom), već ga je podigao na pijedestal opće i univerzalne vrline, balansirajući između njegove ljudskosti i herojstva.

 

Matija Vlačić - čest kiparov motiv  

 

Mate Čvrljak je do sada pet puta tumačio lik Matije Vlačića, od kojih je ovaj izniman po veličini i materijalu. Ostali radovi isto su tako postavljeni na tlu Istre: Memorijalna zbirka M. Vlačić u Labinu posjeduje poprsje u patiniranom gipsu, u zgradi Uprave Grada Labina i Filozofskom fakultetu u Puli nalaze se poprsja u bronci, dok je najmlađi, iz parka rovinjske Gradske knjižnice, izrađen u mramoru 2008. godine. Iste godine, očišćen je i ovaj spomenik što je od izuzetne važnosti za materijal poput kamena koji nije otporan na prljavštinu.

 

Fizičko i duhovno putovanje

 

Devetnaestogodišnji Matija Vlačić, iz Labina je krenuo na studij u Veneciju, ali se ubrzo nakon toga seli u Basel, a onda na put po Evropi, kojim je bespovratno zadužio svjetsku baštinu: Basel, Tübingen, Wittenberg, Jena, Magdeburg, Regensburg, Antwerpen, Strassbourg, Mansfeld, Berlin, Frankfurt, gradovi su u kojima je Vlačić živio i stvarao kao da je imao idealne uvjete za rad. Smrt ga je zatekla u ženskom franjevačkom samostanu u Frankfurtu.  

 

Čvrljak je dosegnuo monumentalnost spomenika upisavši u njega Vlačićev doprinos čovječanstvu, kao prvog pisca povijesti crkve (Magdeburška stoljeća), tvorca 104 spisa, i pronositelja nacionalnog i slavenskog identiteta, zalažući se za tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku.

 

Matija Vlačić Ilirik Zbornik radova Labin Narodni muzej reformator kultura Josip Bratulić protestantizam mate čvrljak kuparstvo labinski kipovi
Kako do posla za vrijeme covid-19? Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati