LABINSKE SKULPTURE: Matija Vlačić Ilirik – Labinjan, učenjak i vječni putnik
28.11.2009. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Zabava
Matija Vlačić Ilirik – Labinjan, učenjak i vječni putnik skulptura labinskog kipara Mate Čvrljka
Mjesto, vrijeme i stilska obilježja
Na raskršću podno Labina, gdje se razdvaja put za Rabac od uspona za Stari grad, ispred crkvice Sv. Kuzme i Damijana, nalazi se skulptura Matije Vlačića. Riječ je ranijem radu kipara Mate Čvrljka, veličine od 2.20 metra koja tu stoji od 1968. godine, zahvaljujući inicijativi samog autora i tadašnjeg ravnatelja Pučkog otvorenog (radničkog) učilišta u Labinu, gospodina Maria Kalčića. Stručno mišljenje i blagoslov za idejno rješenje zatražili i dobili od samog Antuna Augustinčića, akademskog kipara kod kojeg je Mate Čvrljak završio postdiplomski studij.
Proces nastanka skulpture trajao je tri mjeseca, a odvijao se po uhodanim pravilima struke: modeliranju je uslijedio odljev u gipsu, prema kojem je klesana u kamenu (dopremljenom iz kamenoloma Kavran pored Pule). Po vrsti kiparstva, možemo je svrstati u visoki reljef u funkciji samostojećeg spomenika, a stilski spada u figuralno kiparstvo našeg visokog modernizma.
Čvrljkov Vlačić nadnaravnih je dimenzija kako i priliči svakom dobrom javnom spomeniku, no više je bitno da u njemu prepoznajemo i ljudskost i karizmu vrijednu divljenja. Vidimo ga kako zapisuje u knjigu položenu na vlastitoj nozi u stajaćem stavu, lagano sabijenog među kamene istake 'izvučene' iz kamenog bloka. Gruba obrada površine i krupni urezi u kamen, uvjerljivo naglašavaju fizički i mentalni napor.
Riječ je o detaljima kojima Čvrljak sažimlje ono najvažnije vezano za osobnost Matije Vlačića - teške životne prilike i duhovnu snagu kojom je prkosio da bi stvarao. Time je kao kipar pokazao vještinu prenošenja psiholoških ili duhovnih obilježja u kiparsku formu, što ga je vremenom profiliralo u vrsnog portretista. Treba, međutim, spomenuti da se Čvrljak u ovom slučaju nije bavio njegovim stvarnim izgledom (portretom), već ga je podigao na pijedestal opće i univerzalne vrline, balansirajući između njegove ljudskosti i herojstva.
Matija Vlačić - čest kiparov motiv
Mate Čvrljak je do sada pet puta tumačio lik Matije Vlačića, od kojih je ovaj izniman po veličini i materijalu. Ostali radovi isto su tako postavljeni na tlu Istre: Memorijalna zbirka M. Vlačić u Labinu posjeduje poprsje u patiniranom gipsu, u zgradi Uprave Grada Labina i Filozofskom fakultetu u Puli nalaze se poprsja u bronci, dok je najmlađi, iz parka rovinjske Gradske knjižnice, izrađen u mramoru 2008. godine. Iste godine, očišćen je i ovaj spomenik što je od izuzetne važnosti za materijal poput kamena koji nije otporan na prljavštinu.
Fizičko i duhovno putovanje
Devetnaestogodišnji Matija Vlačić, iz Labina je krenuo na studij u Veneciju, ali se ubrzo nakon toga seli u Basel, a onda na put po Evropi, kojim je bespovratno zadužio svjetsku baštinu: Basel, Tübingen, Wittenberg, Jena, Magdeburg, Regensburg, Antwerpen, Strassbourg, Mansfeld, Berlin, Frankfurt, gradovi su u kojima je Vlačić živio i stvarao kao da je imao idealne uvjete za rad. Smrt ga je zatekla u ženskom franjevačkom samostanu u Frankfurtu.
Čvrljak je dosegnuo monumentalnost spomenika upisavši u njega Vlačićev doprinos čovječanstvu, kao prvog pisca povijesti crkve (Magdeburška stoljeća), tvorca 104 spisa, i pronositelja nacionalnog i slavenskog identiteta, zalažući se za tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku.
Matija Vlačić Ilirik Zbornik radova Labin Narodni muzej reformator kultura Josip Bratulić protestantizam mate čvrljak kuparstvo labinski kipovi
