LABINSKE LEGENDE: Zakon kotla
27.3.2010. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Zabava
Po definiciji, statut (lat. statutum) je zbirka zakonskih odredbi i pravila koje vlast izdaje za svoje građane i svoje upravno područje. Počevši od 13. stoljeća nadalje skoro svi istarski gradovi imali su svoje statute. Oni nisu bili samo zakoni i naredbe, već su i uređivali način života jednog grada, te nama danas pokazuju kako se odvijao život u jednom istarskom gradu u srednjem vijeku.
Labin je svoj statut dobio u 14. stoljeću, točnije 1341.g. U to vrijeme upravu nad Labinom imali su akvilejski patrijarsi (Labinštinom vladaju od 1207. do 1420.g.). Akvilejski patrijarhat je povijesno crkveno i upravno područje sa sjedištem u Akvileji. Nastao je nakon što je 552.g. akvilejski biskup, pod čijom je crkvenom upravom bila Istra, došao u sukob s papom i 558.g. proglasio se patrijarhom. Akvilejski patrijarh Bertrand potvrdio je 17. kolovoza 1341.g. labinski Statut. Sadržaj Statuta je bio sličan statutima ostalih istarskih gradova, osim u zanimljivoj odredbi «zakona kotla» (lex caldarie).
Odredba «zakona kotla» se primjenjivala pri dokazivanju krivice ili nevinosti kod optuženih za neki zločin. Postupak, koji se odigravao u župnoj crkvi, a pod paskom dva gradska vijećnika i jednog suca, tekao je ovako: osumnjičenik je morao iz kotla sa kipućom vodom rukom izvući kamenčić, najviše u tri pokušaja. Ukoliko u tome nije uspio, krivnja je bila dokazana. Ako je nekom srećom uspio, nakon toga morao je tri dana na ruci nositi navoštenu rukavicu. Njegova krivnja ili nevinost ovisila je o tragovima opeklina na ruci, odnosno ukoliko je ruka bila opečena, osumnjičenik je proglašen krivim i potom kažnjen, a ako nije, oslobođen je optužbe.
Kad je Labin 1420.godine potpao pod vlast Venecije, uspio je sačuvati svoj Statut i njegove statutarne odredbe. Statut je ostao na snazi više od četiri i pol stoljeća, sve do propasti Venecije. Zbog povijesnog značaja Statuta, u novoj hrvatskoj državi 17. kolovoz izabran je kao Dan grada Labina. Danas postoje dvije verzije Labinskog statuta, mletačka i latinska verzija. Mletačku verziju objavio je Carlo Buttazzoni «Lo Statuto di Albona dell' anno 1341 con cenni storici» (u: Archeografo Triestino, Serie II, Vol. I, 1869. – 70., Trst), a latinsku verziju Camillo De Franceschi «Statuta Communis Albonae» (u: Archeografo Triestino, III Serie, Vol. IV, 1908., Trst).
legende labinština crtice iz labina statut povijest zakon kotla labinske legende
