Jeremy Rifkin Biotehnološko stoljeće (Trgovina gena u osvit vrlog novog svijeta) 1998.
8.8.2010. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Zabava
Provokativnog naslova, a i sadržaja, ova knjiga otvara mnoga pitanja i probleme vezane uz praktičnu primjenu novih tehnoloških dostignuća. Jeremy Rifkin već je napisao veći broj knjiga (prije ove, četrnaest) o implikacijama primjene novih znanstvenih i tehnoloških dostignuća na društvo i okoliš. Izuzetno je angažiran u javnim debatama o problemima primjene najnovijih tehnoloških dostignuća u praksi. Osnivač je i predsjednik Foundation on Economic Trends u Washingtonu D.C. Na Wharton School of Finance and Commece Executive Education Program predaje o budućim trendovima u znanosti, tehnologiji i globalnoj ekonomiji. Njegov je stav radikalan utoliko što pokušava javno istaknuti i obratiti pažnju na sve one zanemarene, prešućene, nedovoljno istražene, od javnosti sakrivane, negativne i potencijalno katastrofalne posljedice nepromišljenog prihvaćanja i primjenjivanja novih tehnologija.
Biotehnološko stoljeće razmatra utjecaj biotehnologije na okoliš, ljudsko društvo, prevladavajući svjetonazor. Osnovna Rifkinova teza jest da kraj industrijske ere nagovještava novu eru - eru biotehnologije. Odakle, po njemu, to možemo zaključiti? S jedne strane, svijet se suočava sa tri osnovna globalna problema - smanjenjem neobnovljivih Zemljinih rezervi energije, efektom staklenika i smanjivanjem biološke raznovrsnosti. S druge strane, nove tehnologije, u ovom slučaju biotehnologije, predstavljaju primamljivo obećanje rješenja upravo ovih problema. Mogućnosti spajanja dostignuća genetske i računalne revolucije, te sve učestalije primjene laboratorijskih dostignuća u medicinskoj i poljoprivrednoj praksi, otvaraju nove perspektive, ali i nova pitanja.
Smještajući svoja razmatranja u sociološke i ekonomske okvire, problem prijelaza s industrijske prema biotehnološkoj eri Rifkin razjašnjava - strukturalnom analizom - kao promjenu "operativne matrice" do koje dolazi "...kad se udruži nekoliko tehnoloških i društvenih snaga..." (str. 27). Operativna matrica pretpostavlja strukturalne uvjete koji omogućuju njezino funkcioniranje. Ovi uvjeti uključuju kako tehnološku izvedivost, tako i postojanje adekvatnih društvenih uvjeta koji matricu racionaliziraju i podržavaju. On identificira sedam "strukova" nove, biotehnološke, operativne matrice. Na temelju ovakve operacionalizacije problema, Rifkin strukturira svoju knjigu, posvećujući svakom od "strukova" matrice jedno poglavlje. Oni su: 1 rezerva gena postaje sirovinom za buduću gospodarsku djelatnost; 2. priznavanje patenata za gene čini primamljivim njihovo komercijalno iskorištavanje; 3. "globalizacija trgovine i prometa omogućava zasijavanje čitave Zemljine biosfere laboratorijski začetim drugim Stvaranjem" (str. 27); 4. mogućnost promjena ljudske vrste i "nastajanja komercijalno motivirane eugeničke civilizacije" (str. 28); 5. sve veći broj znanstvenih studija koje polaze od sociobiologije i žele potvrditi hipotezu da je ljudsko ponašanje genetski predodređeno; 6. spajanje računalne i genetske tehnologije u "moćnu novu tehnološku stvarnost" (str. 28), i 7. usvajanje predodžbe o prirodi kao kompatibilnoj s načelima biotehnologije, dapače, poimanje biotehnologije kao nečeg što proizlazi iz same prirode.
Odmah je uočljivo da neki od ovih Rifkinovih "strukova operativne matrice" govore o već postojećim tehnološkim mogućnostima i društvenim pojavama (na primjer, sve veći broj sociobioloških studija i patentiranje gena), dok su neki samo hipoteze o budućem razvoju problema (recimo ona o komercijalno motiviranoj eugeničkoj civilizaciji). Stoga biotehnološka era za Rifkina predstavlja projekciju budućnosti, negativnu utopiju. On je stvara na osnovi novootvorenih zloslutnih perspektiva i već zabilježenih negativnih posljedica biotehnologije.
Petra Rodik (autor)
knjige knjiga literatura popularna znanost biologija biotehnološko stoljeće gen geni eugenika jeremy riffkin
